PRORAČUN Grada Zagreba iznosi oko 10 milijardi kuna, a kada tome pribrojimo i Zagrebački holding koji objedinjava gradske firme, izuzev ZET-a i Zagrebačkog velesajma, dolazimo do troškova od oko 15 milijardi kuna godišnje koji bi trebali služiti poboljšanju kvalitete života njegovih stanovnika. No, za taj novac građani Zagreba dobiju loš gradski prijevoz, lošu infrastrukturu, ulice prepune smeća i niz korupcijskih afera kroz koje mogu vidjeti kako se njihov novac zaista troši.

Iako Zagreb na turističkim fotografijama ponekad izgleda sjajno, građani koji u njemu žive 365 dana godišnje vjerojatno bi poželjeli da su turisti u prolazu koji pojedu kobasicu na Adventu, opale selfie kraj “Bandićeve fontane” i odu dalje. Da ne moraju svakodnevno koristiti gradski prijevoz, paziti da ne propadnu u rupu nasred ceste, što se neki dan dogodilo jednom nesretnom vozaču, i financirati tisuće uhljeba i gradonačelnikovih “kumova” koji svakodnevno sišu novac iz gradskih blagajni.

Proračun Zagreba oko 10 milijardi kuna

Posljednjim rebalansom za ovu godinu ukupni prihodi gradskog proračuna trebali bi iznositi 9,87 milijardi kuna, od čega će se, kako se navodi u proračunskom vodiču, više od polovice prikupiti od poreza i prireza na dohodak i to 5,11 milijardi kuna. Slijede prihodi od pristojbi i naknada u iznosu od 1,52 milijarde kuna, uglavnom od komunalnih doprinosa i naknada (930 mil. kn), zatim prihodi proračunskih korisnika od HZZO-a za pružene zdravstvene usluge (1,03 mlrd. kn), razne pomoći i donacije (741 milijuna kuna), ostali porezi (454 milijuna kuna) te prihodi od korištenja gradske imovine koji iznose 450 milijuna kuna, a što se najvećim dijelom sastoji od naknada za uporabu javnih cesta pri registraciji vozila te prihoda od zakupa poslovnih prostora, terasa, parkirališnih mjesta i sl.

Materijalni rashodi iznose 3,28 milijardi kuna, a na toj stavci nalaze se tekuća i investicijska održavanja objekata komunalne infrastrukture i objekata gradske uprave i gradskih proračunskih korisnika, ali i na uredski materijal, energiju i usluge (primjerice, telefona, pošte, prijevoza, informiranja), gradskih upravnih tijela i gradskih proračunskih korisnika.

Rashodi za zaposlene iznose 2,96 milijardi kuna, a tu su uključene plaće, doprinosi i ostali rashodi za zaposlene. Od ukupnih rashoda za zaposlene, kako se navodi u proračunskom vodiču, 1,88 milijardi kuna se odnosi na otprilike 12 tisuća zaposlenih u upravnim tijelima i proračunskim korisnicima čiji se zaposlenici ne financiraju iz vlastitih i namjenskih sredstava (npr. dječji vrtići, muzeji) te 1,08 mlrd. kuna za zaposlene u proračunskim korisnicima čiji se zaposlenici financiraju iz vlastitih i namjenskih sredstava (npr. bolnice, poliklinike, domovi zdravlja).

Za nabavu dugotrajne Grad je ove godine potrošio oko 1,5 milijardi kuna. Stavka “naknade građanima i kućanstvima” iznosi 687 milijuna kuna, a tu su razne novčane naknade i pomoći, od onih za novorođenu djecu do studenata i umirovljenika.

Grad Zagreb daje i subvencije trgovačkim društvima i poljoprivrednicima te one ove godine iznose od oko 566 milijuna kuna, a najveći dio tog iznosa, čak 420 milijuna kuna ide ZET-u te za zakupninu dvorane Arena koja košta 60 milijuna kuna. 

Zagrebački holding se sastoji od preko 20 tvrtki čiji se prihodi i rashodi mjere milijardama. Prije izdvajanja ZET-a i Velesajma, prihodi su redovno premašivali preko pet milijardi kuna. 

Kao što vidimo, ogroman novac prolazi kroz Grad Zagreb i njegove tvrtke, oko 10 posto ukupne državne potrošnje, a vrlo je upitno što su građani koji to sve financiraju dobili zauzvrat.