HRVATSKA udruga banaka objavila je studiju "HUB Analize 78: Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024.", u kojoj se istražuju dva ekonomska scenarija u europodručju za ovu godinu i početak 2025., odnosno predviđa se daljnje kretanje inflatornih pritisaka i kamatnih stopa, za koje se ističe da počinju padati.

 Navodi se da će se u prvom scenariju "prolaska kroz ušicu igle" gospodarstvo europodručja  polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od dva posto.

To bi, smatraju analitičari HUB-a, približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0.5 postotnih bodova, što znači njihov pad s četiri posto na 3.5 posto.

Nadalje, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ESB-a past će za 35 baznih bodova više zbog primjene novog operativnog okvira za vođenje monetarne politike od rujna 2024. U tom scenariju, predviđa se, zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih stopa.

"Ljuljanje gospodarstva"

U drugom scenariju nastavit će se "ljuljanje" gospodarstva europodručja na rubu recesije, posebno Njemačke.

"ESB će konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje, a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji. U tom slučaju smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do tri posto oko kraja ove godine neće predstavljati iznenađenje", kaže se u analizi HUB-a.

Dualni mandat ESB-a mogao bi, navodi se, doprinijeti ujednačavanju mehanizma monetarne transmisije. Prethodni ciklus rasta kamatnih stopa, stoji u analizi, potvrdio je koliko je transmisijski mehanizam fragmentiran duž nacionalnih granica, a to se u protekle dvije godine najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja vidjelo kroz veoma različite nacionalne brzine prijenosa promjena kamatnih stopa na depozite i kredite.

Hrvatska je imala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa u europodručju za gotovo sve vrste kamatnih stopa osim za prinose državnih obveznica. Ta je pojava prvi put prikazana u HUB Analizi broj 76 iz travnja 2023., a sada je potvrđena analizom kamatnih stopa do početka 2024. kada su kamatne stope tržišta depozita i kredita već pokazale tendenciju stabilizacije na kraju ciklusa rasta.

"Sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa. Postavlja se pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope? Nema razloga za očekivanje da bi se brzina kamatnog prijenosa mogla odjednom promijeniti. Odgovor je stoga vjerojatno potvrdan; spor prijenos će se nastaviti. Tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim gospodarskim rastom nego u europodručju koji će se po svemu sudeći nastaviti", zaključuje se u Analizi HUB-a.