VIŠE od godinu dana nakon što su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija objavili da udružuju svoje podmorničke snage, tri zemlje jučer su objavile više detalja o svom ambicioznom planu za suzbijanje brzog vojnog širenja Kine.

Prema višedesetljetnom AUKUS ugovoru, partneri će izgraditi kombiniranu flotu elitnih podmornica na nuklearni pogon koristeći tehnologiju, radnu snagu i financiranje iz sve tri zemlje, stvarajući moćniju silu u Indo-Pacifiku nego što bi bilo koji od njih mogao postići sam, piše CNN.

No, dug vremenski okvir i ogromni financijski troškovi - koji se kreću u stotinama milijardi dolara samo za Australiju - nameću pitanja o tome koliko bi planovi partnera mogli odlutati od svog "optimalnog puta" u narednim desetljećima kako se vlade, a potencijalno i prioriteti budu mijenjali.

U zajedničkoj izjavi, američki predsjednik Joe Biden, australski premijer Anthony Albanese i britanski premijer Rishi Sunak rekli su da će se povijesni sporazum nadovezivati na prethodne napore sve tri zemlje da "održe mir, stabilnost i prosperitet diljem svijeta".

Plan počinje ove godine obukom australskog osoblja na američkim i britanskim podmornicama i bazama u očekivanju da će za otprilike 20 godina zapovijedati prvom australskom flotom na nuklearni pogon. No, dug je put do toga, kao što je istaknuto na sastanku trojice lidera u San Diegu.

Kakav je to točno plan?

Od 2023. godine, osim obuke Australaca, američke podmornice na nuklearni pogon povećat će posjete australskim lukama, a tri godine kasnije bit će i više posjeta podmornica na nuklearni pogon u britanskom vlasništvu.

Američke i britanske podmornice počet će 2027. rotacije u HMAS Stirlingu, australskoj vojnoj luci u blizini Pertha, koja bi trebala biti nadograđena radovima vrijednim više milijardi dolara. Zatim će od početka 2030-ih, čekajući odobrenje Kongresa, Australija kupiti tri podmornice klase Virginia od SAD-a, s opcijom kupnje još dvije.

U istom desetljeću Ujedinjeno Kraljevstvo planira izgraditi svoju prvu podmornicu na nuklearni pogon AUKUS - kombinirajući svoju podmornicu klase Astute s američkim borbenim sustavima i oružjem. Ubrzo nakon toga, početkom 2040-ih, Australija će svojoj mornarici isporučiti prve domaće podmornice AUKUS.

Kao niz točaka na stranici, plan se čini jasnim. Međutim, povezane složenosti su zapanjujuće i zahtijevaju dosad neviđenu razinu ulaganja i razmjenu informacija između tri partnera, čije će političke karijere čelnika biti daleko kraće od karijere čovjeka kojem se nastoje suprotstaviti - Xi Jinpinga.

Prošli tjedan kineska politička elita podržala je Xijev treći mandat, učvrstivši njegovu kontrolu i učinivši ga šefom države komunističke Kine s najdužim stažem od njezina osnutka 1949. Xi je ojačao kineske vojne snage i nastojao proširiti utjecaj Pekinga daleko preko Indo-Pacifika, uznemiravajući zapadne sile.

Richard Dunley sa Sveučilišta New South Wales kaže da je Australija pod pritiskom da odgovori nakon godina neaktivnosti: "Ovo je posljednje bacanje kocke. I uspjeli su smisliti nešto što izgleda uvjerljivo."

Diplomatske aktivnosti provedene su prije objave u ponedjeljak, djelomično kako bi se izbjegao šokantan učinak prve objave 2021. godine, kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron optužio bivšeg australskog premijera Scotta Morrisona da mu je lagao kada se povukao iz ugovora vrijednog 90 milijardi australskih dolara za kupnju francuskih podmornica.

Kina bijesna

Taj bi ugovor brže isporučio nove podmornice, ali to bi bila konvencionalna plovila na dizelski pogon umjesto najsuvremenijih nuklearnih.

Australija je naučila iz te diplomatske svađe i njezini su viši čelnici, uključujući Albanesea, uputili oko 60 poziva saveznicima i regionalnim susjedima kako bi ih obavijestili o planu prije nego što je objavljen, prema australskom ministru obrane Richardu Marlesu.

Kina nije bila jedna od njih.

Biden je u ponedjeljak rekao novinarima da planira uskoro razgovarati sa Xijem, ali je odbio reći kada će to biti, dodavši da nije zabrinut da će Xi najavu AUKUS-a shvatiti kao agresiju. To je u suprotnosti s mišljenjem Pekinga, koji optužuje trojac da potiče utrku u naoružanju u Aziji.

Na dnevnom brifingu u ponedjeljak, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je da su partneri AUKUS-a "potpuno ignorirali zabrinutost međunarodne zajednice i otišli dalje krivim i opasnim putem". Rekao je da će sporazum "potaknuti utrku u naoružanju, potkopati međunarodni sustav nuklearnog neširenja i naštetiti regionalnom miru i stabilnosti".

Peter Dean, direktor za vanjsku politiku i obranu u Centru za studije Sjedinjenih Američkih Država na Sveučilištu u Sydneyu, rekao je da su kineske tvrdnje prenapuhane. "Ako postoji utrka u naoružanju u Indo-Pacifiku, postoji samo jedna zemlja koja se utrkuje, a to je Kina", rekao je Dean za CNN.

Zabrinutost manjih zemalja

Manje zemlje u regiji promatraju plan AUKUS-a sa zabrinutošću da bi veća prisutnost u njihovim vodama mogla dovesti do nenamjernog sukoba, rekao je Ristian Atriandi Supriyanto iz Centra za strateške i obrambene studije pri Australskom nacionalnom sveučilištu.

"S većom rotacijskom prisutnošću američkih i britanskih podmornica u Australiji, postoji veća potreba da Kina nadzire te jedinice i time se poveća vjerojatnost nesreća ili incidenata na moru", rekao je Supriyanto.

Biden je u ponedjeljak naglasio kako želi da svijet shvati da sporazum govori o nuklearnoj energiji, a ne o nuklearnom oružju.

Prema Bijeloj kući, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo dat će Australiji nuklearni materijal u zapečaćenim "zavarenim pogonskim jedinicama" koje neće zahtijevati punjenje gorivom. Australija se obvezala odlagati nuklearni otpad na zemljištu u vlasništvu države. Ali to se neće dogoditi barem do kasnih 2050-ih, kada brodovi klase Virginia budu povučeni.

Australija kaže da nema mogućnosti obogatiti nuklearni materijal do razine da postane oružje, da ga neće koristiti i želi se pridržavati načela Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) o neširenju.

Plan AUKUS je priznanje Australije da je zemlja bez podmornica koje mogu dugo vremena provesti na velikim dubinama nespremna suprotstaviti se Kini u Indo-Pacifiku. "To je vrlo složeno i vrlo rizično", rekao je Dunley sa Sveučilišta New South Wales: "Ali kad je 2021. godine donesena odluka, za Australiju je ostalo vrlo malo dobrih opcija."

Brojni izazovi

Projekt ovih razmjera, koji uključuje mnoge pomične dijelove s potencijalnim dodatnim učincima na rokove i troškove, postavlja izazove. Dogovor uključuje nadogradnju luka i flota, uključujući produljenje operativnog vijeka australskih podmornica klase Collins do 2040-ih, kako bi se pomoglo u prijelazu na nuklearni pogon.

"Morate podmornice ukloniti iz upotrebe prilično dugo kako biste ih ponovno opremili, a ako dođe do kašnjenja, moglo bi se dogoditi da Australija zapravo nema dovoljno podmorničara za održavanje svojih trenutnih snaga, a kamoli za povećanje", rekao je Dunley.

Dok sve tri zemlje žure za proširenjem svojih flota, obuka dovoljnog broja osoblja mogla bi postati ozbiljan izazov, rekao je Dunley. Sigurnosni element znači da je bazen potencijalno kvalificiranih radnika neizbježno plitak. U svim se zemljama poduzimaju napori da se polaznike privuče na život ispod površine mora mjesecima - što nije lako prodati na konkurentnom tržištu rada.

A tu je i financiranje. Australska vlada kaže da će pronaći 0.15% bruto domaćeg proizvoda svake godine tijekom 30 godina - trošak do 245 milijardi dolara.

Max Bergmann, direktor europskog programa pri Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je da će sporazum u konačnici zahtijevati zdrava gospodarstva, a sve tri zemlje suočavaju se s pritiskom troškova života. "Ekonomija Ujedinjenog Kraljevstva ne stoji dobro. Trebat će joj uspješno gospodarstvo, takvo da može održati potrebnu razinu potrošnje", rekao je Bergmann.

Bojazan od novog Trumpa

Xijeva odluka da doživotno ostane na čelu Kine znači da bi se mogao približiti svojim 90-im godina do trenutka kada Australija i Britanija pokrenu svoje nove AUKUS flote. Do tada bi se situacija u Indo-Pacifiku mogla uvelike promijeniti.

Xi (69) je jasno dao do znanja da se pitanje Tajvana, otočne demokracije za koju kineska Komunistička partija tvrdi da je kineski teritorij, ne može beskonačno prenositi drugim generacijama.

Australija zasad kaže da je uvjerena u nastavak dvostranačke potpore u Washingtonu za ovaj program, koji će se oslanjati na tekući prijenos nuklearnog materijala i drugih tajnih oružja iz SAD-a. "U ovo ulazimo s visokim stupnjem povjerenja", rekao je ministar obrane Marles u ponedjeljak.

Međutim, ostaje rizik da bi se u narednim godinama američki vođa okrenut prema unutra u stilu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa - ili čak možda samog Trumpa - mogao pojaviti i ugroziti dogovor.

Charles Edel, viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije, kaže da je dogovor mnogo više od zajedničkog napora da se promijene kineski izračuni o sigurnosnom okruženju: "Namijenjen je preobrazbi kapaciteta industrijske brodogradnje sve tri nacije, namijenjen je tehnološkom razvoju, namijenjen je promjeni ravnoteže snaga u Indo-Pacifiku i, u konačnici, namijenjen je promjeni modela kako Sjedinjene Američke Države djeluju i osnažuju svoje najbliže saveznike."

Strah od širenja nuklearnog oružja

Kako piše Guardian, ovo je prvi put da je rupa u zakonu u Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) iz 1968. korištena za prijenos fisijskih materijala i nuklearne tehnologije iz države koja ima nuklearno oružje u državu koja ne posjeduje takvo oružje.

Rupa u zakonu je paragraf 14, koji dopušta da se fisijski materijal koji se koristi za neeksplozivnu vojnu upotrebu, kao što je pomorski pogon, izuzme od inspekcija i nadzora UN-ovog nuklearnog nadzornika, Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). 

To čini stručnjake za kontrolu naoružanja nervoznima jer postavlja presedan koji bi drugi mogli iskoristiti za skrivanje visoko obogaćenog urana ili plutonija, jezgre nuklearnog oružja, od međunarodnog nadzora, piše Guardian.

IAEA je danas u priopćenju rekla da su je Australija, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo obavijestile o dogovoru, ali je ponovila da su "pravne obveze" triju zemalja u pogledu neširenja oružja "najvažnije".

"U konačnici, IAEA mora osigurati da iz ovog projekta neće proizaći nikakvi rizici od širenja nuklearnog naoružanja", rečeno je.