Bogati Kinezi, siti lockdowna i ograničenja, pronalaze utočište u Japanu
SVE VEĆI broj imućnih Kineza dolazi živjeti u Japan, napominju agencije za promet nekretninama i pripadnici kineske zajednice u Japanu, što je pokazatelj društvenih i političkih napetosti u Kini.
Hideyuki Ishii, agent za nekretnine na sjevernom japanskom otoku Hokkaido, kaže da je nedavno bio preplavljen zahtjevima kineskih državljana koji žele kupiti nekretninu i preseliti se u Japan.
Jedna od njegovih klijentica je 62-godišnja Amanda Wu. Kaže da je bivša direktorica u državnoj kompaniji koja se obogatila međunarodnim ulaganjem u nekretnine. Ograničenja zbog covida-19 u Kini i opća zabrinutost zbog ograničenih sloboda naveli su je da se okrene Japanu, piše The Wall Street Journal.
U Japanu je prije bila kao turistica, ali sad ima poslovnu vizu
Wu će se i dalje povremeno vraćati u Peking, ali planira ostati u Japanu. Dodaje da je interes njezinih prijatelja za preseljenje u Japan veći nego ikad prije: "Sa sigurnošću mogu reći da će mnogo ljudi putovati u Japan, bilo za kratkoročni boravak ili dugoročnu imigraciju."
Od studenoga živi u kući s četiri spavaće sobe u Otaruu, snijegom prekrivenom lučkom gradu, upravljajući pritom s desetak nekretnina u okolici koje je kupila za otprilike 300.000 dolara. Wu je posjećivala Japan kao turistica, ali ovaj put je u zemlju ušla s poslovnom vizom.
Premašen rekord u vizama
U prvih 10 mjeseci ove godine 2133 Kineza su prvi put ušla u Japan s tom vrstom vize, premašivši godišnji rekord od 1417 postavljen 2019. godine, neposredno prije nego što je pandemija zaustavila većinu putovanja između dviju zemalja. Viza općenito traje najmanje godinu dana i može se obnoviti.
Iako se Japanci ponekad opiru doseljavanju stranaca u njihove četvrti, ova zemlja je primamljiva zbog niske stope kriminaliteta, čistog okoliša i povoljnih cijena nekretnina, potpomognutih padom tečaja jena u odnosu na dolar i kineski juan.
"Restrikcije su dovele ljudi u Kini do ruba"
Wang Qing, kineska poslovna žena koja živi u Japanu gotovo tri desetljeća, rekla je da na temelju razgovora s prijateljima u Kini koji se žele preseliti u Japan smatra kako su restrikcije zbog covida i oštre vladine politike dovele neke ljude do ruba. Unatoč popuštanju ograničenja, Wang smatra da mnogi Kinezi i dalje razmišljaju o preseljenju u Japan.
Japan nije jedina zemlja koja prima iseljenike iz Kine. Podaci Ujedinjenih naroda iz 2019. pokazali su da SAD ima najveći broj kineskih migranata, oko 2.9 milijuna, a slijedi Japan sa 780.000, a zatim Kanada i Australija. Brojke pokazuju broj kineskih državljana i ne uključuju građane tih zemalja kineskog podrijetla.
Stroža američka imigracijska kontrola tjera sve više ljudi da razmišljaju o Japanu. Ako stranac uloži kapital od najmanje 40.000 dolara u posao sa sjedištem u Japanu, kao što je kupnja nekretnine i osnivanje kompanije za upravljanje imovinom, ima pravo na poslovnu vizu.
Nasuprot tome, minimalno ulaganje za sličnu vizu za ulazak u SAD je 800.000 dolara. Singapur, još jedno popularno odredište za Kineze, zahtijeva minimalno ulaganje od 1.85 milijuna dolara.
Kineska kultura koju su donijeli imigranti s kontinenta i Korejskog poluotoka činila je temelj velikog dijela japanske civilizacije, uključujući sustav pisma, uzgoj riže i budizam. Početkom 20. stoljeća, u vrijeme političke i društvene nestabilnosti u Kini, mnogi obrazovani Kinezi, uključujući revolucionarnog vođu Sun Yat-Sena, živjeli su u Japanu.
Milijuni Kineza posjetili su Japan kao turisti u godinama prije pandemije. Neki su kupili stanove u Tokiju, Osaki i Kyotu ili su uložili u komercijalne nekretnine.
"Ljudi su frustrirani jer im život svakog trenutka može biti poremećen i mogu biti uhićeni. Mnogi su rješenje pronašli u selidbi u inozemstvo", rekao je jedan Kinez koji posjeduje agenciju za nekretnine u Tokiju.
Mnoge urede koje nudi u svojoj agenciji unajmili su Kinezi. Posjedovanje fizičkog ureda jedan je od uvjeta za dobivanje poslovne vize.
U Otaruu, gdje živi Wu, broj stanovnika opada i mnoge su kuće prazne: "U Pekingu nisi mogao dobiti čak ni WC za onoliko koliko košta kuća u Otaruu."
Kuće se prodaju po triput većoj cijeni nego što su procijenjene
Ishii kaže da je njegova agencija nedavno prodala kuću uz ocean kineskom kupcu za 287.000 dolara, što je više od tri puta više od procijenjene vrijednosti.
Ipak, nisu svi u gradu zadovoljni pridošlicama.
Shigemi Suzuki (90), koja sa suprugom i sinom vodi trgovinu odjećom, rekla je da je nedavno prodala kuću za odmor u Hokkaidu japanskom kupcu iako su kineski kupci nudili više. Kaže da joj nije drago što toliko Kineza kupuje nekretnine.