NAJVEĆA svjetska kompanija za trgovinu rudama i sirovinom Glencore, čije je središte u Švicarskoj, želi postati strateški partner posrnuloj mostarskoj kompaniji Aluminij kojoj zbog enormnih dugovanja, najviše za električnu energiju, odavno prijeti stečaj, piše sarajevski Dnevni avaz.

Prije nekoliko dana je uprava Aluminija naložila postupno gašenje proizvodnje jer je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna u jednom trenutku obustavila isporuku električne energije tom poduzeću, zbog dugovanja od oko 141 milijuna eura.

Ipak, u posljednji je trenutak osigurana struja za sljedećih 15-tak dana pa je odluka o gašenju proizvodnje u Aluminiju prolongirana, a oko 1000 radnika i dalje strepi za svoju sudbinu.

Uprava mostarske kompanije i vlada FBiH, koja u toj tvrtki ima 44 posto vlasničkoga udjela, tragaju za strateškim partnerom koji je jedina nada za spas kompanije.

Glencore najozbiljniji kupac?

Kako javlja Dnevni avaz, pozivajući se na izvore u federalnoj vladi, švicarski Glencore se posljednjih dana spominje kao najozbiljniji kupac Aluminija koji godinama grca u višemilijunskim gubicima.

U švicarskom poduzeću vlasnički udjel imaju i Britanci. Godišnji promet kompanije je oko 150 milijardi dolara, a poduzeće diljem svijeta upošljava oko 150 tisuća radnika. Glencore je povezan i s jednim od velikih brodarskih prijevoznika, kompanijom SwissMarine.

Mostarski Aluminij posluje s Glencoreom više od 20 godina. Preko te kompanije u Mostar dolazi glinica, a na svjetsko tržište odlaze aluminijski proizvodi.

U razdoblju kada je poduzeće vodio Mijo Brajković, Aluminij je bio na korak do prodaje Glencoreu, ali je u posljednji trenutak taj posao propao, po mnogima zbog otpora u vladi FBiH. Većinski vlasnik Aluminija su mali dioničari sa 44 i TLM iz Šibenika s 12 posto vlasničkih dionica, što je ukupno 56 posto vlasništva, čime  kontroliraju odlučivanje u poduzeću.

Višemilijunska dugovanja su glavna prepreka za prodaju Aluminija ili za ulazak strateškoga partnera. 

Kako piše Avaz, osim dugovanja prema Elektroprivredi HZ HB od oko 141 milijun eura, nekadašnji mostarski  gospodarski gigant duguje i dobavljačima, oko 38 milijuna eura, a  poslovnim bankama oko 11 milijuna eura, što ukupni dug kompanije diže do oko 190 milijuna eura.

Uprava Aluminija godinama upozorava kako kompanija nije konkurentna na tržištu jer plaća najskuplju električnu energiju, ali taj problem nikada nije riješen. 

Potencijalni strateški partneri poput širokobriješkoga Feala traže da im vlada FBiH, koja je vlasnik dviju elektroprivreda u FBiH, osigura nabavu električne energije po povoljnijoj cijeni, čime bi tvrtka postala konkurentnija, ali iz vlade FBIH upozoravaju na slobodno formiranje cijena i otvoreno tržište.

U ponedjeljak će u Mostaru biti održan sastanak zainteresiranih strana na kojem će biti prezentirani program i efekti financijske konsolidacije Aluminija te revizorsko izvješće o financijskom poslovanju kompanije.