Ekonomska prognoza: Hrvatska će i u 2019. zaostajati u razvoju
PREMA prognozama ekonomista, Hrvatska će i u 2019. godini imati ekonomski rast i to je dobra vijest, a loša je što će on biti ispod tri posto, što je znatno manje u odnosu na usporedive zemlje srednje i istočne Europe. To nam osigurava ostanak među najsiromašnijim članicama EU-a.
Tako prema prognozama Europske komisije Hrvatska 2019. može očekivati rast BDP-a od 2,8 posto, dok se za Slovačku očekuje rast od 4,1 posto, Rumunjsku od 3,8 posto, Poljsku i Bugarsku 3,7 posto, Mađarsku 3,4 posto itd.
Rast potrošnje i investicija iz EU fondova, manji izvoz
Makroekonomist Erste banke Alen Kovač očekuje blago usporavanje rasta koji bi trebao biti pogonjen osobnom potrošnjom te investicijama financiranim iz EU fondova.
''U 2019. očekujemo rast gospodarstva od 2,6 %, odnosno očekujemo blago usporavanje rasta u odnosu na 2018. U strukturi rasta, očekujemo nastavak povoljnih trendova u osobnoj potrošnji, dominantno u kontekstu povoljnih trendova na tržištu rada, oporavka potrošačkog kreditiranja te promjena u poreznom opterećenju. Očekuje se i nešto snažniji doprinos investicijske aktivnosti, dominantno kroz anticipirani rast EU financiranih investicija. S druge strane, globalno okruženje i usporavanje gospodarskog rasta glavnih trgovinskih partnera, sugerira nešto skromniji doprinos inozemne potražnje, odnosno izvoza'', kaže Kovač.
Prognoze Europske komisije
Prosječna neto plaća u posljednjih godinu dana, prema podacima za drugi kvartal 2018., porasla je nominalno za 5 posto te se približila iznosu od 6300 kuna. Istovremeno, došlo je i do pada nezaposlenosti pa je ona sada ispod deset posto, a taj trend trebao bi se i nastaviti. Doduše, jednim dijelom i zbog iseljavanja, a ne samo zbog rasta ekonomije i porasta zaposlenosti.
Pad nezaposlenosti nastavit će se i u 2019.
''Trendovi na tržištu rada trebali bi i u 2019. zadržati pozitivan trend. Očekujemo da će se u prosjeku stopa nezaposlenosti spustiti ispod razine od 8 %, što će i dalje biti posljedica rasta zaposlenosti, ali isto tako u određenoj mjeri i reflektirati migracijske trendove. U takvom okruženju očekujemo i nastavak trenda rasta plaća oko razine od 5 % na godišnjoj razini'', kaže Kovač.
Što se tiče eventualnih rizika za ostvarenje prognoziranog rasta, Kovač ih prvenstveno vidi u globalnom okruženju.
''Trenutno, na projekciji rasta za 2019. prevladavaju negativni rizici. U domaćoj komponenti rasta to se prvenstveno odnosi na investicijsku aktivnost i spomenuti veći doprinos investicija kroz EU fondove. Međutim, u ovom trenutku dominantan rizik vidimo u nepredvidivom globalnom okruženju, odnosno efektuiranju rizika vezanih za daljnji rast protekcionizma, Brexit, usporavanje rasta u Italiji ili Kini, i posljedično nepovoljan utjecaj na hrvatski izvoz i turizam'', zaključuje Kovač.