FINSKI predsjednik Sauli Niinisto formalno je objavio da njegova zemlja podnosi zahtjev za članstvo u NATO-u, što je povijesna promjena neutralne vanjskopolitičke orijentacije zemlje koju je potaknula ruska invazija na Ukrajinu.

"Danas su predsjednik i vladin odbor za vanjske poslove zajedno odlučili da će Finska podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u", rekao je Niinisto novinarima u predsjedničkoj palači u Helsinkiju.

Rekao je da će se tim potezom maksimizirati sigurnost zemlje. 

Finska premijerka Sanna Marin, koja je s Niinistom bila na presici, rekla je kako se nada da će parlament odobriti odluku o prijavi u tu organizaciju.

Odluka parlamenta u ovom će slučaju biti više pitanje formalnosti s obzirom na konsenzus koji sada vlada o pridruživanju Finske sjevernoatlantskom vojnom savezu.

Finska je tako službeno potvrdila ono što je već dala do znanja i očekuje se da bi uskoro mogao krenuti proces pridruživanja, za koji su iz NATO-a najavili da će biti brz i lagan, no mogući su problemi s Turskom, a i hrvatski predsjednik Milanović je najavio blokadu Finske dok se ne riješi izborni zakon u BiH, no vlada s premijerom Plenkovićem ne slaže se s takvom blokadom.

Glavna motivacija nordijskih zemalja Finske i Švedske za ulazak u NATO jest klauzula saveza po kojoj napadnutu članicu mora braniti cijeli savez, a posebno je dobila na težini nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Upozorenje iz Rusije i problemi s Turskom

Finski predsjednik Ninisto je jučer u telefonskom razgovoru obavijestio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se Finska planira pridružiti NATO-u. Putin je kazao da su se time pogoršali rusko-finski odnosi.

"Ja i Finska nismo poznati po tome da se skrivamo i potiho nestanemo iza ugla. Bolje je reći izravno ono o čemu se već govorilo i zabrinutoj strani. To sam želio napraviti", kazao je Niinisto, referirajući se na razgovor s Putinom.

Finski predsjednik izrazio je spremnost za razgovore sa svojim turskim kolegom Tayyipom Erdoganom nakon što je Ankara iznijela prigovore na ulazak skandinavskih zemalja u NATO.

Kao članica NATO-a Turska može uložiti veto na finsko i švedsko pristupanje savezu.

Niinisto je rekao da je "pomalo zbunjen" zbog promjene turskog stava. "Ono što sada trebamo je vrlo jasan odgovor, spreman sam za novu raspravu s predsjednikom Erdoganom o problemima koje je on pokrenuo", kazao je.

Erdogan je rekao da ne podržava finsko i švedsko članstvo u NATO-u zbog podrške tih dviju zemalja Kurdistanskoj radničkoj partiji (PKK) protiv koje turske vlasti desetljećima ratuju i smatraju je terorističkom organizacijom.