FOTO Ovo su prve hrvatske kovanice eura
U HRVATSKOJ kovnici novca u Svetoj Nedelji je svečano obilježen početak proizvodnje hrvatskih eurokovanica, kojem su nazočili predsjednik Vlade Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je izvijestio da se do kraja godine planira otkovati oko 420 milijuna eurokovanica.
Kako je istaknuo guverner Hrvatske narodne banke (HNB), proizvodnja je počela prošli tjedan nakon konačne odluke o članstvu Hrvatske u eurozoni, teći će u tri smjene, a cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.
Na tržište se planira pustiti oko 3.700 tona kovanica, kao i oko 350 milijuna komada novčanica. "To bi trebalo zadovoljiti potrebe za gotovinom i zamjenu kune 1. siječnja", izjavio je Vujčić, koji je siguran da će sve biti uspješno odrađeno.
Istaknuo je da je riječ o velikom logističkom naporu, koji prati i povlačenje sadašnjih kuna iz optjecaja. Tu je riječ o otprilike 1,1 milijardu komada kovanica te 500 milijuna novčanica, napomenuo je Vujčić.
Podsjetio je na dogovor s Hrvatskom vojskom o zbrinjavanju kovanica, što će se odraditi putem ulaganja u kapacitete u vojarni HV-a, a koji će vojsci kasnije služiti za njene potrebe.
S prvom predopskrbom kovanicama i novčanicama će se krenuti tri mjeseca prije uvođenja eura, čime će biti obuhvaćene banke, Fina i Hrvatska pošta, dok će distribucija prema građanima početi mjesec dana prije 1. siječnja.
Na pitanje novinara od koje će se zemlje nabaviti novčanice eura, Vujčić je rekao da su razgovori u tijeku, pojasnivši da je tu jednostavno riječ o komercijalnom tržištu, pa tko ponudi najbolje uvjete, od njega će se uzeti novčanice.
"Količinu od 350 milijuna komada novčanica ćemo posuditi, i onda ćemo ih vratiti, u možda dvije godine nakon toga. To je najisplativije", izjavio je Vujčić.
"Upravo smo stekli uvid kako se u Hrvatskoj kovnici novca kuju kovanice eura", izjavio je predsjednik Vlade nakon obilaska proizvodnog pogona.
Dodao je da od 1. siječnja Hrvatska postaje članica euro područja, što znači da do tada "trebamo završiti sve logističke aktivnosti i pripreme za zamjenu hrvatskih kuna s eurom, što podrazumijeva i kovanje kovanica, kao i nabavljanje novčanica od strane HNB-a i to u dogovoru s drugim središnjim bankama ostalih članica EU-a".
Rekao je da će zaposlenici Hrvatske kovnice novca potruditi da se posao dovrši na vrijeme, pri čemu je riječ o ogromnim količinama kovanog novca.
"Za to treba dobra organizacija posla i kvalitetan rad svih zaposlenika, a siguran sam iz ovog što sam vidio da će sve biti obavljeno upravo onako kako treba i da u euro područje uđemo i s tehničkog aspekta u potpunosti spremni", izjavio je Plenković.
Podsjetio je da je na hrvatskim kovanicama u konačnici odlučeno da je na podlozi hrvatska šahovnica, da je na 2 eura karta Hrvatske, na 1 euru hrvatska kuna, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na 5, 2 i 1 centu dva slova na glagoljici HR, dok na obodu kovanice od 2 eura piše "O lijepa, o draga, o slatka slobodo".
"To su sve motivi koji su u konačnici usvojeni, koji svi predstavljaju našu državnost, našu povijest, našu novčarsku tradiciju, našu prepoznatljivost i kulturu", rekao je Plenković.
Ocijenio je da je sve to bio dobro i kvalitetno odrađen proces, a osim detalja vezanih za predopskrbu, podsjetio je i da će od 1. siječnja slijediti dva tjedna tranzicije - istodobnog korištenja i kune i eura, pa kad će netko plaćati u trgovini kunama, bit će mu uzvraćeni euri. "Za to ćemo biti u potpunosti pripravni", izjavio je Plenković.
Donosimo galeriju prvih hrvatskih kovanica eura
Na kovanici od dva eura nalazi se motiv geografske karte Hrvatske, na kovanici od jednog eura je životinja kuna, dok se na pedeset centi nalazi lik Nikole Tesle. Na kovanici od 5 eurocenti je glagoljica.
Euro se, podsjetimo, u Hrvatskoj uvodi 1. siječnja. Prva dva tjedna u 2023. koristit će se i euri i kune, a potom se prelazi isključivo na euro.
Pogledajte kako izgledaju prve hrvatske kovanice eura
Plenković: U eurozoni ćemo biti zaštićeniji u nošenju sa svim izazovima
Rekao je i da je cjelokupni proces uvođenja eura, koji je trajao pet godina, vođen vrlo sustavno i strukturirano, s jasnim ciljem dublje integracije, čime Hrvatska "ide u onaj dio članica EU-a koje su samo jezgro funkcioniranja europske politike".
"To je strateški cilj koji ostvarujemo i koji će ostati", poručio je predsjednik Vlade, zahvalivši svima koji su dali doprinos u tom procesu.
S obzirom na vrlo izazovne globalne okolnosti proistekle iz ruske agresije na Ukrajinu, koje se očituju u rastu cijena energenata, hrane i drugim inflatornim pritiscima, za Hrvatsku je dobro da postaje dio eurozone.
"Bit ćemo zaštićeniji u nošenju sa svim izazovima koji su pred nama", istaknuo je Plenković.
Podsjetio je i da će se na jesen finalizirati sve aktivnosti pa će Hrvatska s 1. siječnjem ostvariti i drugu dublju integraciju, a to je ulazak u Schengen.
"Eksponirati one koji neprimjereno dižu cijene"
Ponovio je i da iskustva drugih pokazuju da je zamjena valute eurom dovodila do minimalnog povećanja cijena.
S obzirom na trenutnu inflaciju, trenutak je da svi, od vlade i ministarstva gospodarstva, do građana i udruga za zaštitu potrošača, što više "eksponiraju one za koji su sigurni da dižu cijene na način koji je apsolutno neprimjeren ovom trenutku".
"Mi živimo u tržišnoj ekonomiji gdje se puno toga formira slobodno. Zato je važno da se radi pritisak na one koji nastoje profitirati u ovom trenutku", poručio je Plenković, apeliravši na "široku društvenu odgovornost".
Na konstataciju novinara da se udruge za zaštitu potrošača žale da im novac na natječajima predviđen za njihovu ulogu u praćenju zaokruživanja cijena nije dostatan, Plenković je rekao da smatra da one mogu odraditi taj posao, s obzirom i na iskustvo koje imaju.
Proizvodni kapacitet oko četiri milijuna kovanica dnevno
Predsjednik Uprave Hrvatske kovnice novca Damir Bolta izvijestio je da se s pripremama proizvodnih pogona počelo u ožujku prošle godine, nakon što je vlada donijela zaključak da se posao proizvodnje hrvatskih eurokovanica povjerava Hrvatskoj kovnici novca.
Nakon zaprimanja konkretnih modela s nacionalnim motivima eurokovanica, nekoliko mjeseci je trajala priprema testnih alata, a u zadnjih mjesec dana provedena su, i prošli tjedan dovršena, testna kovanja.
Nakon 12. srpnja i konačne odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu započela je i redovna proizvodnja.
Kovanice se proizvode na šest preša, a prosječni kapacitet proizvodnje je oko četiri milijuna kovanica dnevno, izvijestio je Bolta.
Izdvojio je i raritet u smislu da je danas na preši zadnja kovanica s nominalom kune, riječ je o prigodnoj kovanici od 25 kuna u povodu otvaranja Pelješkog mosta, a proizvest će ih se 30 tisuća.
Inače, optjecajne kovanice kune se ne proizvode od prošle godine, dodao je Bolta.