Gradovi i otoci na Jadranu brane vješanje veša na balkonima, kazne do 2000 kn
ŠOLTA, Rijeka, Kolan na Pagu, Mljet, Kaštela, redom mediteranski gradovi i općine, u svojim novim Odlukama o komunalnom redu, donesenima kako bi se uskladili sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu iz prošle godine, unijeli su odredbe o zabrani tiramola, popularnog načina sušenja robe na otvorenom na otocima i obali.
Tako se, primjerice, prema novom komunalnom redu koji je objavljen u Službenom glasniku otoka Šolte u srpnju ove godine, oni koji ne budu poštovali ovu odluku mogu kazniti iznosom od 2000 kuna.
Šolta kažnjava tiramole okrenute s vanjske strane zgrade
"Na prozorima i vratima, balkonima, ogradama i drugim dijelovima zgrade koji su okrenuti prema javno prometnoj površini nije dozvoljeno vješati ili izlagati rublje, posteljinu, sagove, krpe i druge predmete kojima se nagrđuje vanjski izgled zgrade", piše u članku 12. Odluke o komunalnom redu objavljene u Službenom glasniku Šolte.
Odluke provode i Rijeka, Kaštela, Mljet, Kolan na Pagu
Odredbu sličnog sadržaja donio je i Grad Rijeka u ožujku ove godine, a predviđena kazna također iznosi 2000 kuna za one koji je ne budu poštovali. I U Kaštelima su u lipnju ove godine odlučili stati na kraj tiramolima, a predviđena kazna za one koji se ne budu pridržavali ovog pravila isto tako iznosi 2000 kina. Na Mljetu su pak odluku donijeli u travnju ove godine, a kazna koju su namijenili onima koji robu budu sušili na prozorima i balkonima iznosi također 2000 kuna. Kolan na Pagu sličnu je odluku donio krajem prošle godine.
Hrvatski turizam, koji uvelike počiva na prodaji mediteranskog narativa i tradicije, u nekim gradovima tako će ostati zakinut za jednu autentičnu sliku, odnosno simbol mediteranskog načina života, a građani koji odluče nastaviti njegovati stare prakse bit će penalizirani.
I Osijek uveo kazne
Podsjetmo, i neki gradovi u unutrašnjosti uvode sločne kazne. Među njima je i Osijek.
Članak 11. novog zakona kaže da na dijelovima zgrade koji su okrenuti prema površini javne namjene nije dopušteno vješati ili izlagati rublje (i druge predmete koji nagrđuju vanjski izgled zgrade). Predviđena kazna je 200 kuna.
U članku 16. regulira se pitanje štetnih utjecaja na život i zdravlje ljudi, vlasnici odnosno korisnici okućnica dužni su kontinuirano uklanjati ambroziju i druge štetne biljke, a kazna za kršenje je 5000 kuna.
Na području Osijeka u granicama građevinskog zemljišta zabranjeno je držanje životinja i peradi, osim ako to za svoje područje posebno ne dopuste mjesni odbori. Iznimno, uz ZOO vrt, dopušteno je organizirano držati životinje i u objektima koji služe za zdravstvene svrhe, rehabilitaciju, odmor i zabavu.
Članak 42. kaže da ako se zauzima javna površina, prostor koji ostaje za prolaz pješaka ne smije biti uži od dva metra. U svakom slučaju zabranjeno je (čl. 44.) zauzimanje javne površine bez odobrenja upravnog tijela, a predviđena kazna je 5000 kuna.
Kažnjavat će se i hranjenje životinja
Zabranjeno je lijepljenje i postavljanje plakata na drveće, pročelja zgrada, ograde, trafostanice i mjesta koja za to nisu namijenjena. Kazna je 2500 kuna. S druge strane, uredno postavljene plakate i oglase zabranjeno je oštećivati i uništavati.
Javne površine mogu se koristiti za postavljanje i organiziranje ugostiteljskih terasa, što se odobrava rješenjem nadležnog upravnog tijela. Komunalnim redom uređene su odredbe o građevinskim radovima (utovar, smještaj materijala) na javnim površinama.
Člankom 88. osobito se zabranjuje na javnim površinama odlaganje glomaznog otpada, ostavljanje neregistriranih vozila, popravak, servisiranje, pranje vozila (kazna je 3000 kn). Također, zabranjuje se i ostavljanje posuda za hranu i hranjenje životinja, ovaj prekršaj sankcionira se kaznom u iznosu od 200 kuna.
Konzumacija alkohola u javnosti - 200 kuna kazne
Na svim površinama javne namjene zabranjeno je konzumiranje alkoholnih pića (osim ako je riječ o terasama ili organiziranom javnom okupljanju), a propisana kazna je 200 kuna.
Definira se i obveze čišćenje i uklanjanja snijega i leda s površina javne namjene, pri tome nije dopušteno čišćenje nogostupa, tako da se snijeg i led odlažu na očišćeni kolnik i slivnike odvodnje.
Najveća kazna, u iznosu od 7000 kuna, predviđena je kada vlasnik napuštenu, devastiranu ili ruševnu zgradu ne ukloni ili na odgovarajući način ne ogradi, piše Glas Slavonije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati