AFERA u kojoj su HEP i država odlukom vlade Andreja Plenkovića oštećeni za možda čak i više od 10 milijuna eura ima sve zanimljivije aktere.

Naime, osim tvrtki PPD i E.on Plin te ostalih koje su kupovale jeftini plin od HEP-a - i to po cijenama od prosječno 11 eura, dok je taj isti plin HEP kupovao za 47 eura po megavat satu - jeftini plin je kupovala i tvrtka MET Croatia Energy koja je, prema pisanju Telegrama, bliska mađarskom Molu. N1 je objavio kako je MET Croatia kupio oko 8 posto u ukupnom udjelu u tom jeftinom plinu po prosječnoj cijeni od 14 eura

Tko je MET Croatia Energy?

Osnovani su 2013. godine te su u stopostotnom vlasništvu MET Holding AG-a sa sjedištem u Švicarskoj čiji je osnivač Benjamin Lakatos koji je svoju karijeru započeo u MOL-u. MOL je i bio veliki dioničar tvrtke MET Holding AG sve do 2018. godine.

Sada tvrtku vodi Gergely Szabó koji je predsjednik Upravnog odbora MET-a Croatia, a također i glavni izvršni direktor mađarskog MET-a. Kako piše Telegram, zanimljiv je podatak iz njegove profesionalne biografije da je bio član uprave kompanije Opus koja je bila povezana s Lőrinczom Mészárosom, oligarhom bliskim mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

U tvrtki MET Grupa od početka ove godine radi i bivši prvi čovjek Ine Sándor Fasimon koji se s te dužnosti povukao nakon što se, dok je on vodio Inu, dogodila velika pljačka Ine.

MET Croatia Energy je prema financijskim podacima lani imao prihode u iznosu od 1.93 milijarde eura, dok je godinu prije imao prihod od 330 milijuna eura. Što se tiče dobiti, lani su imali bruto dobit od 5.5 milijuna eura, a preklani 3.8 milijuna eura.

Mađarski MOL je, podsjetimo, većinski vlasnike Ine, koja je, podsjetimo opet, morala HEP-u prodavati sav plin koji proizvodi u Hrvatskoj po cijeni koju je odredila hrvatska vlada.

DORH sve istražuje

Državno odvjetništvo (DORH) zatražilo je od Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) podatke o trgovanju plinom koji je HEP otkupljivao od Ine, potvrđeno je Hini iz HROTE-a.

"Sve ćemo dostaviti najkasnije u ponedjeljak"

DORH je jutros zatražio podatke koji se odnose na razdoblje važenja Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, odnosno na plin koji je HEP prema toj uredbi morao otkupljivati od Ine, rekao je Hini direktor HROTE-a Boris Abramović.

"Te podatke ćemo dostaviti, kao i HERA-i i Ministarstvu gospodarstva, i to najkasnije u ponedjeljak", rekao je Abramović.

Ne vjeruje da će podaci tada biti javni, s obzirom na trajanje istražnih radnji, pa bi njihova eventualna objava mogla utjecati na istragu.

Kupljeno je 57 tisuća megavata

Abramović kaže kako HROTE može potvrditi da je Plinacro tijekom lipnja morao iz transportnog sustava radi uravnoteženja otpustiti 57 tisuća megavata te su toliko ukupno kupili kupci HEP-ova plina.

"Taj podatak je zabilježen u trgovinskoj platformi", rekao je, no nije mogao odgovoriti koji su to bili kupci i tko je koliko kupio.

Kaže da bi sadašnji način trgovanja trebao biti prijelaz prema burzovnom, koji je znatno jasniji i transparentniji, a koji bi mogao zaživjeti iduće godine i, ako ne potpuno, onda u velikoj mjeri onemogućiti sadašnju situaciju.

"Burzovno tržište značilo bi da znamo cijene, kupce i količine", zaključuje.

Pitanje prodaje viškova plina koji HEP otkupljuje od Ine po reguliranih cijeni otvorilo se nakon što je Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot ustvrdio da HEP prodaje taj plin značajno ispod cijene i tako stvara gubitke.