Foto: Index

DRŽAVNI novac, odnosno novac poreznih obveznika, obilato se koristio za pomaganje posrnulog carstva Ivice Todorića. Godinama, ali i u dramatičnim mjesecima uoči sloma, stotine milijuna kuna curile su Todoriću kroz HBOR, mirovinske fondove, fondove za gospodarsku suradnju, pa tako i kroz državnu banku HPB.

U prvom kvartalu dobit državne banke kojom upravlja Tomislav Vuić pala je za čak 90 posto zbog izloženosti Agrokoru.  Tada su stidljivo iskazali povećane troškove rezervacije - tek za tridesetak milijuna kuna. No to je bio tek početak. Ovo ljeto objavljeni su i rezultati drugog kvartala, gubitak banke iznosi 64,5 milijuna kuna, a rezervacija za Agrokorove nenaplative kredite narasla je na 187 milijuna kuna.

Prema neslužbenim informacijama koje je dobio Index, HPB je u prosincu prošle godine, kad mu je uoči sloma kompanije privatni kapital okrenuo leđa, Agrokoru plasirao 140 milijuna kuna. Tu informaciju nismo uspjeli potvrditi u državnoj banci. "Informacija koju navodite u pitanju o kreditu Agrokoru u prosincu 2016. nije točna, a sve pojedinosti poslovnog odnosa banke s njenim klijentima predstavljaju bankovnu tajnu", odgovorili su Indexu. Je li  kredit možda realiziran u studenom i koliki su mu novca dali, u državnoj banci ne žele odgovoriti. Tek rezervacije daju naslutiti razmjere te operacije.

HPB kao i HBOR poslovao kao Todorićev bankomat

Slaba je utjeha što se u HPB-u hvale da su u posljednje dvije godine prepolovili izloženost Agrokoru. Na Indexovo konkretno pitanje koliko su kredita ukupno plasirali Todorićevoj kompaniji nismo uspjeli dobiti odgovor. Ne znamo ni je li rezervacija od 187 milijuna kuna konačna, i je li cijeli kredit otpisan ili je ovo samo dio.  Kako nam u banci ne daju odgovore, možemo samo zaključiti da je HPB bio darežljiv prema Agrokoru koliko i HBOR, koji je uoči krize kreditirao Agrokor s 378 milijuna kuna.

Naime, u srpnju je HNB pooštrio pravila rezerviranja za plasmane Agrokoru, zatraživši od banaka da konzervativnije izdvoje čak 50 posto rezervacije za sporne kredite. Bankama ne slijedi nikakva kazna ako ne naprave rezervaciju, radilo se tek o tzv. sugestiji HNB-a. No ako su ih u HPB-u odlučili poslušati, to bi značilo da je plasman Todoriću najmanje 374 milijuna kuna. I ova je državna banka, baš kao i HBOR, očito poslovala kao Todorićev bankomat, a stvarnu izloženost koncernu još kriju.

Agrokor uplatio 10 milijuna pa izvukao stotine milijuna

Prije sloma Agrokora, HPB se u veljači hvalio izvrsnim rezultatima za 2016., rekordnom dobiti od 180 milijuna kuna i najavom dokapitalizacije u 2017. godini. Potrebu za svježim kapitalom tumačili su jačanjem svog tržišnog udjela. Posljednji rezultati ne ohrabruju međutim investitore  obzirom da ne znaju je li otpis konačan.

A u posljednjoj dokapitalizaciji banke 2015. godine  sudjelovali su,  uz državu - mirovinci, fondovi gospodarske suradnje, i tri velike tvrtke Adris, Agram i – Agrokor. Kod ovih posljednjih radilo se o manjim iznosima. Todorićeva kompanija uplatila je tek deset milijuna kuna, a zatim je kroz kredite iz banke izvukla stotine milijuna kuna. Još jedan dobar posao za Todorića na našu štetu.

Scenarij podsjeća na onaj s fondovima za gospodarsku suradnju. I tamo je Agrokor zajedno s mirovincima koji upravljaju našim novcem investirao manji iznos, a potom bi fond uz obilat dodatak državnog novca financirao Agrokorove projekte.