Istraživanje: Ovo drevno drvo je praktički besmrtno i ne umire zbog starosti
DVOREŽNJASTI ginko ili japanska lijeska (lat. ginkgo biloba) je jedinstvena vrsta stabla bez živih bliskih srodnika. Primjer je živućeg fosila iz pliocena, a nađeno je i u fosilima starim 270 milijuna godina.
Japanska lijeska je praktički besmrtna. Znanstvenici su utvrdili da pojedino stablo može živjeti i više od 1000 godina (neke analize sugeriraju čak 3000), a sada je otkriveno zašto je njihov životni vijek skoro pa neograničen, piše Science Alert.
Iako ovim stablima prstenovi postaju tanji s godinama, stručnjaci nisu uočili neku drugu bitnu razliku u njihovoj sposobnosti fotosinteze, klijanja sjemena ili otpornosti na bolesti u usporedbi s mlađim stablima iste vrste.
"Kada ljudi stare, slabi naš imunološki sustav. No kod ovih stabala, sustav sličan imunološkome izgleda isto s 20 i 1000 godina starosti“, rekao je biolog Richard Dixon sa sveučilišta Sjeverni Teksas.
Proučavan poseban dio biljke koji nalikuje na životinjske matične stanice
Za razliku od prijašnjih studija, koje su se usredotočile uglavnom na lišće dvorežnjastog ginka, najnovije istraživanje proučavalo je vaskularni kambij tih stabala, odnosno tanak sloj tkiva u deblu koji stvara novu koru. Na tom se području nalaze stanice meristema koje su pomalo slične životinjskim matičnim stanicama.
Kako bi vidjeli mijenja li se kambij s godinama starosti, znanstvenici su analizirali aktivnost svakog pojedinog kambija, razine hormona i gena povezanih s otpornošću, kao i transkripcijske faktore povezane sa staničnim propadanjem.
Nisu uočili značajnu razliku u aktivnostima gena ili otpornosti na bolesti. Jedino što se razlikovalo bila je širina prstenova stabala, koja se naglo smanjuje tijekom prvih 100 i 200 godina života.
"Izgleda da vaskularni kambij japanske lijeske može zadržati sposobnost kontinuiranog rasta stotinama godina ili čak tisućljećima", kazao je Dixon.
"Ova stabla ne umiru od starosti"
Ovi nalazi ne tvrde da su ta stabla besmrtna, već da vjerojatno neće umrijeti od starosti. Umjesto toga, dvorežnjasti ginko češće će stradati zbog drugih vanjskih čimbenika poput vjetra, vatre, munje, bolesti ili visokih temperatura.
"Starenje ne predstavlja problem za ovu vrstu. Za nju je najopasniji stres", rekao je biolog Sergi Munné-Bosch.
Nije poznato što se točno događa s ovim stablom nakon 600 godina života. Postoji mogućnost da ova drevna vrsta počinje pokazivati znakove molekularnog starenja u kasnijim stadijima svog života. Ova studija nije mogla odgovoriti na to pitanje jer njen opseg nije sezao tako daleko.
Ako ćemo htjeti sa sigurnošću saznati što se događa s tim posebnim drvetom tijekom njegovog dugog, dugog života, morat ćemo provesti daljnja istraživanja.
Studija naziva Multifeature analyses of vascular cambial cells reveal longevity mechanisms in old Ginkgo biloba trees objavljena je znanstvenom zborniku PNAS.