UVOĐENJE eura i ključne mjere za zaštitu hrvatskih potrošača u tom procesu bile su tema razgovora "U mreži Prvog".

Odgovor na to i pitanje hoće li Hrvatska ispuniti kriterije inflacije za ulazak u eurozonu pokušali su dati posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić i Dijana Kladar, odvjetnica u udruzi Potrošač.

Savić je rekao da inflacija sigurno nije uzrok ni povod bilo kakvog odgađanja uvođenja eura. Kaže da se vlada, Ministarstvo financija i HNB godinama pripremaju za ulazak u područje eura, još od 2017. kada je vlada usvojila Strategiju za ulazak u europodručje. 

"Hrvatska je najeuriziranija država EU koja još nije u europodručju. Štednja stanovništva je uglavnom u eurima, to je tri četvrtine depozita, 50 posto plasmana banaka je u eurima, robni uvoz i izvoz je preko 50 posto u eurima, dakle mi smo visokoeurizirana države. Stopa inflacije je samo jedan od ekonomskih kriterija za ulazak u europodručje. Smatramo da ćemo i taj makroekonomski kriterij zadovoljiti", rekao je Savić "U mreži Prvog".

Strah od rasta cijena

Savić ističe da bojazan od neopravdanog općeg rasta cijena ne treba povezivati izravno s ulaskom u europodručje. 

"Iskustvo drugih država pokazalo je da je pritisak od rasta cijena zbog ulaska u europodručje malen. Možemo zaključiti da zbog samog ulaska u europodručje ne možemo razgovarati o naglom i velikom rastu cijena. U Zakonu o euru postoji cijeli niz mehanizama koji će nadzirati i utjecati na to da ne dođe do neopravdanog porasta cijena. Uostalom, jedna najvažnijih stvari u procesu ulaska u europodručje upravo je zaštita potrošača", ustvrdio je.

Ekonomist HNB-a kaže da se 6. svibnja očekuje da Državni zavod za statistiku objavi podatak o stopi inflacije za travanj i da će to biti podaci na temelju kojih se vrši izračun zadovoljenja kriterija. Zatim se čeka izvješće o konvergenciji koje izrađuju Europska središnja banka i Europska komisija, koje računaju temelje tih podataka, objasnio je.

"One obično isključuju atipične vrijednosti, a to su najčešće zemlje u kojima su cijene padale jer to nije poželjno, znači ne može se smatrati najboljom zemlja u kojoj cijene padaju. Sada imamo situaciju u kojoj svima inflacija raste i jako je visoka raspršenost stopa inflacije u eurozoni, tako da još čekamo njihovu ocjenu o tome koje bi zemlje bile atipične i onda će se na temelju toga računati kriterij koji je potreban. Trenutačno je inflacija u Hrvatskoj gotovo na vlas ista prosječnoj u EU, a kriterij nikada nije bio niži od prosječne inflacije. Ne želim ništa prejudicirati, ali imamo razloga za optimizam", govori Šošić.

"Strah potrošača je opravdan"

Dijana Kladar smatra da je dobro što država vodi računa o tome da uključi civilni sektor u kontrolu implementacije eura u Hrvatskoj. Kaže da su neka istraživanja pokazala da potrošači više vjeruju civilnom sektoru nego državnim institucijama kada su posrijedi prava potrošača.

"Pitanje je koliki je kapacitet udruga jer je civilni sektor na području zaštite potrošača nešto opao zbog nemogućnosti financiranja iz državnog proračuna. Potrošači se boje i ne bih rekla da taj strah nije opravdan. Nešto novo dolazi, a neke su zemlje pokazale da su određene usluge poskupjele. Pitanje je hoće li u Hrvatskoj rast plaća pratiti poskupljenje nekakvih usluga. U tom dijelu, rekla bih da je strah opravdan", kazala je Kladar "U mreži Prvog".

Dodala je da vjeruje da će kod uvođenja eura građani biti zaštićeni. "Ali ako dođe do nekih problema, nisam sigurna koliko su hrvatski potrošači skloni vjerovati vlasti", rekla je.