MORSKI led koji okružuje Antarktiku znatno je ispod bilo koje prethodno zabilježene zimske razine, pokazuju satelitski podaci, što je postalo zabrinjavajuće novo mjerilo za regiju koja se nekoć činila otpornom na globalno zatopljenje.

"Ovo je gore od svega što smo vidjeli, gotovo je nevjerojatno", kaže Walter Meier, koji prati morski led u američkom Nacionalnom podatkovnom centru za snijeg i led.

Dalekosežne posljedice

Nestabilna Antarktika mogla bi imati dalekosežne posljedice, upozoravaju stručnjaci. Ogromno ledeno prostranstvo Antarktike regulira temperaturu planeta budući da bijela površina reflektira Sunčevu energiju natrag u atmosferu i hladi vodu ispod i oko nje, piše BBC.

Bez leda koji hladi planet, Antarktika bi se mogla pretvoriti iz Zemljinog hladnjaka u radijator, ističu stručnjaci. Led koji pluta na površini Antarktičkog oceana sada ima manje od 17 milijuna četvornih kilometara - što je 1.5 milijuna četvornih kilometara manje od rujanskog prosjeka i znatno ispod prethodnih rekordno niskih razina zimi.

Dr. Meier nije optimist da će se morski led oporaviti u značajnijoj mjeri. Znanstvenici još uvijek pokušavaju identificirati sve čimbenike koji su doveli do ovogodišnje niske razine leda u moru, ali proučavanje trendova na Antarktici povijesno je bilo izazovno.

"Postoji rizik da se ledena ploča odlomi"

U godini kada je srušeno nekoliko globalnih toplinskih i temperaturnih rekorda u oceanima neki znanstvenici inzistiraju na tome da je niska razina leda mjera na koju treba obratiti pozornost. "Možemo vidjeti koliko je ranjiviji", kaže dr. Robbie Mallet sa Sveučilišta u Manitobi, koji radi na antarktičkom poluotoku.

Uz izolaciju, ekstremnu hladnoću i jake vjetrove, ovogodišnji tanak morski led dodatno je otežao posao njegovim suradnicima. "Postoji rizik da se ledena ploča odlomi i otpluta u more zajedno s nama", kaže dr. Mallet.

Morski led nastaje zimi (od ožujka do listopada) prije nego što se uvelike otopi ljeti, a dio je međusobno povezanog sustava koji se također sastoji od santi leda, kopnenog leda i ogromnih ledenih ploča - plutajućih produžetaka kopnenog leda. Morski led djeluje kao zaštitni omotač za led koji prekriva kopno i sprječava zagrijavanje oceana.

Dr. Caroline Holmes iz British Antarctic Surveyja objašnjava da bi utjecaji smanjivanja morskog leda mogli postati vidljivi kako dolazi ljeto, kada postoji potencijal za nezaustavljivo i nepovratno otapanje leda.

"Bila bi katastrofa za svijet probuditi antarktičkog diva"

Kako sve više morskog leda nestaje, razotkrivaju se tamna područja oceana, koja počinju apsorbirati sunčevu svjetlost umjesto da je reflektiraju, što znači da toplinska energija djeluje na vodu i topi još više leda. Znanstvenici to nazivaju efektom ledenog albeda.

To bi moglo donijeti puno više topline planetu i poremetiti uobičajenu ulogu Antarktike kao regulatora globalnih temperatura. "Bila bi apsolutna katastrofa za svijet probuditi antarktičkog diva", kaže prof. Martin Siegert, glaciolog sa Sveučilišta u Exeteru.

Postoje naznake da je ono što se već događa s ledenim pločama Antarktike u razmjerima najgoreg scenarija, ističe prof. Anna Hogg, znanstvenica sa Sveučilišta u Leedsu.

Od 90-ih godina gubitak kopnenog leda s Antarktike pridonio je porastu razine mora od 7.2 mm. Čak i skromna povećanja razine mora mogu rezultirati opasno visokim olujnim valovima koji bi mogli uništiti obalne zajednice. Ako bi se značajne količine kopnenog leda počele topiti, posljedice bi bile katastrofalne za milijune ljudi diljem svijeta.

Antarktika ima vlastiti klimatski sustav

Kao samostalan kontinent okružen vodom, Antarktika ima vlastiti klimatski sustav. Sve do 2016. zimski morski led na Antarktici zapravo je rastao. Ali u ožujku 2022. ekstremni toplinski val pogodio je istočnu Antarktiku podignuvši temperature na -10 Celzijevih stupnjeva kada su trebale biti oko -50.

"Kada sam počeo proučavati Antarktiku prije 30 godina, nismo mislili da bi se ondje mogle dogoditi ekstremne vremenske prilike", kaže profesor Siegert.

Led je ljeti premašio rekordne minimume u tri od prošlih sedam godina, uključujući veljaču 2023. Neki znanstvenici čak vjeruju da rekordno nizak led može značiti temeljnu promjenu na kontinentu - promjenu u uvjetima koji su regiju dosad držali izoliranom. Udaljenost Antarktike i nedostatak povijesnih informacija znače da je mnogo toga još nepoznato.

"Ovo područje još uvijek je 'Divlji zapad' u znanstvenom smislu", smatra dr. Robbie Mallet. Znanstvenici znaju dokle se prostire morski led, ali ne i koliko je debeo. Rješavanje te zagonetke moglo bi radikalno promijeniti klimatske modele u regiji.

U znanstvenoj bazi Rothera dr. Mallet koristi radarske instrumente za proučavanje debljine morskog leda u međunarodnom istraživačkom projektu pod nazivom Defiant. On i drugi znanstvenici još uvijek pokušavaju otkriti uzroke nestajanja zimskog leda.

"Potencijalno alarmantan znak"

"Postoji šansa da se radi o stvarno čudnom izrazu prirodne varijabilnosti", kaže Mallet, što znači da se mnogo prirodnih čimbenika moglo stvoriti i istovremeno utjecati na regiju.

Ovogodišnji rekordno topli oceani vjerojatno su faktor koji tome pridonosi, sugeriraju znanstvenici - topla voda se neće smrznuti. A možda je došlo i do promjena u oceanskim strujama i vjetrovima koji utječu na temperature na Antarktici.

Vremenski fenomen El Niño, koji se trenutno razvija u Pacifiku, također bi mogao suptilno pridonijeti smanjenju morskog leda iako je još uvijek slab. Dr. Mallet kaže da postoje jako dobri razlozi za zabrinutost: "To je potencijalno alarmantan znak klimatskih promjena na Antarktici kojeg nije bilo zadnjih 40 godina. I tek se sada pojavljuje."