Ljudi su uvjereni da su cijene rasle nakon uvođenja eura. DZS: Nisu
NAKON uvođenja eura su građani Hrvatske bili ogorčeni dojmom da su mnogi trgovci iskoristili priliku za podizanje cijena tzv. zaokruživanjem. To je potaknulo veće kontrole poreznih inspektora, koji bi poslovne subjekte kažnjavali prema zakonu o zaštiti potrošača ako bi se utvrdilo da je uvođenje eura iskorišteno za povećanje cijene.
Ipak, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), efekt zaokruživanja na prosječni rast cijena je bio minimalan. Dapače, cijene su u odnosu na isti mjesec prethodne godine manje rasle u siječnju 2023. nego u prosincu 2022.
Koliko su zaista rasle cijene nakon uvođenja eura?
Prema prvoj procjeni, indeks potrošačkih cijena u siječnju 2023. je zabilježio rast od 1.3 posto u skupini Hrana, piće i duhan, a rast od 1.1 posto u skupini Usluge. Radi se o rastu prosječnih cijena na mjesečnoj bazi, tj. u odnosu na prosinac 2022. To je razdoblje prvog mjeseca uvođenja eura.
Ukupno su cijene na mjesečnoj bazi ostale iste jer je uz navedeni rast cijena zabilježen pad cijena u kategorijama Energija, za 1 posto, te Industrijski neprehrambeni proizvodi, za 2.1 posto. Tako su u prosjeku cijene ostale na istoj razini tijekom siječnja kao što su bile u prosincu.
Indeks potrošačkih cijena je opća mjera inflacije u Hrvatskoj, a odražava promjene u cijenama proizvoda i usluga koje kupuju i plaćaju građani Hrvatske.
Prva procjena indeksa potrošačkih cijena temelji se na podacima o maloprodajnim cijenama koje su pristigle do kraja siječnja, što čini oko 80 posto podataka. Preostali podaci će biti uključeni i objavljeni 24.siječnja.
Ovo je prvi put da DZS objavljuje prvu procjenu inflacije, tzv. "flash estimate", što je obveza nakon ulaska Hrvatske u eurozonu. Konačni izračun rasta cijena se stoga još uvijek može promijeniti, ali dosadašnje iskustvo pokazuje da su prve procjene jako dobre u predviđanju konačnih podataka o indeksu potrošačkih cijena. To znači da konačni podaci, koji će biti objavljeni 24. siječnja, neće puno odstupati od prve procjene.
Zašto cijene nisu rasle?
Inflacija na godišnjoj razini usporava još od studenog 2022., kada je iznosila 13.5 posto. Prema prvoj procjeni za siječanj 2023., cijene su veće za 12.7 posto u odnosu na siječanj 2022. To je primarno zbog toga što su bazne cijene veće, tj. cijene iz siječnja 2022. su bile veće nego u studenom 2021., pa je i relativni godišnji rast manji.
Ali je i indikator usporavanja rasta cijena, posebno s obzirom na to da je u prosincu 2022. zabilježen pad na mjesečnoj razini (u odnosu na studeni) od 0.3 posto. Može se pretpostaviti da bi se pad nastavio u siječnju da nije bilo efekta zaokruživanja zbog uvođenja eura.
Usporavanje inflacije je bilo očekivano s obzirom na trendove kretanja proizvođačkih cijena i prometa u maloprodaji. Ukupan sezonski i kalendarski prilagođen promet što su ga ostvarili svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost u studenome 2022. u odnosu na listopad 2022. je realno pao za 1.1 posto, a pad je nastavljan i u prosincu, za 0.8 posto u odnosu na studeni.
Pad prometa u dva mjeseca uzastopce je jasan signal slabljenja kupovne moći građana, što dovodi do zaustavljanja rasta cijena. Naravno, maloprodajne cijene u trgovinama nisu određene samo potrošnjom nego i nabavnim cijenama. Nabavne cijene trgovina na malo velikim dijelom ovise o proizvođačkim cijenama i uvoznim cijenama.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, u što spadaju i proizvodi za široku potrošnju, oštro su pale u prosincu 2022. u usporedbi sa studenim iste godine, za 2.1 posto. Taj pad se primarno dogodio zbog pada cijena energije, dok se kod proizvoda za široku potrošnju rast nastavio, ali se promjena cijene energije tijekom vremena prelijeva kroz gospodarstvo pa je to također jedan od indikatora usporavanja rasta cijena.
Kako se prikupljaju podaci o cijenama?
Građani su subjektivno procjenjivali da je uvođenje eura dovelo do velikih poskupljenja, a službeni podaci DZS to ne potvrđuju. Treba naglasiti da se službeni podaci ne odnose na nekakvu procjenu u klasičnom smislu, nego ih se svaki mjesec prikuplja u trgovinama i na internetu tehnikom automatiziranog prikupljanja podataka s internetskih stranica (engl. web‑scraping), prikupljanjem podataka očitavanjem barkodova na blagajnama, provođenjem anketa i terenskim prikupljanjem.
Za svaki proizvod se prikupljaju cijene iz različitih trgovina i regija te različitih kategorija istog proizvoda (npr. razlike u kvaliteti). Svaka država ima vlastiti nacionalni zavod, u Hrvatskoj je to Državni zavod za statistiku, koji prikuplja cijene po metodologiji koja je usklađena na razini cijele Europske unije.
Podaci se zatim ponderiraju, što znači da proizvodi imaju različit utjecaj na konačni izračun stope rasta cijena (inflacije) s obzirom na to koliko su velika stavka u proračunu prosječnog kućanstva. Primjerice, promjena cijene kruha će puno više utjecati na izračun promjene cijene hrane od promjene cijene luka jer veći dio troškova kućanstva odlazi na kupnju tog proizvoda.
Ponderi se određuju na temelju rezultata anketa u kojima se kućanstva izjašnjavaju o tome na što troše novac. Utvrđuje se nacionalni prosjek koji izražava strukturu potrošnje svih vrsta kućanstava (mladih/starih, bogatih/siromašnih, različitog broj članova...)
Konačni ponderi stoga izražavaju nacionalni prosjek, iako se stvarni ponderi razlikuju od kućanstva do kućanstva. Za države eurozone postoji besplatna web stranica na kojoj se može izračunati osobna stopa inflacije, gdje građani mogu sami odrediti koliko troše na koje proizvode i time izračunati stopu rasta cijena za njih osobno, umjesto da se ravnaju prema državnom prosjeku. Uskoro bi trebala biti uključena i Hrvatska, pa će građani moći sami provjeriti kolika im je osobna stopa inflacije.
Zašto ljudi misle da cijene rastu više nego što pokazuju službeni podaci?
Percepcija inflacije kod stanovništva i stvarna stopa inflacije se nikada ne podudaraju, iako se trendovi mogu podudarati. Uglavnom građani precjenjuju inflaciju, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Razlika je često drastična, i do 20 postotnih bodova. Istraživanja HNB-a su pokazala da je percepcija rasta cijena u Hrvatskoj bila oko 10 posto u godinama kada je realno bila blizu nule. Čak i kada je rast cijena bio nizak (manji od 2 posto), kao u razdoblju 2014.-2020., građani su imali percepciju da je rast cijena oko 10 posto.
Jedan od razloga za to je što potrošači veliku pažnju obraćaju na stvari kojima je cijena rasla, a zanemaruju one kojima je cijena pala. Uz to, percepciju rasta svih cijena uvelike određuje najveći rast cijene neke kategorije proizvoda. Fokus na najveće cjenovne skokove, bez obzira na to koliko bili važni u potrošačkoj košarici, i zanemarivanje proizvoda kojima cijena nije rasla (ili je padala) stvaraju nerealnu percepciju.
Dobra vijest je što podaci iz cijele eurozone pokazuju da inflacija usporava. Primarno je razlog smanjivanje cijena energije i usluga, dok cijene hrane još rastu. Za Hrvatsku to nije idealna vijest jer njeni građani relativno više troše na hranu nego građani ostalih članica eurozone. Ali je dobrodošla najava promjene trenda.
Europska središnja banka (ECB), dio koje je od 1. siječnja 2023. i Hrvatska narodna banka (HNB), rezolutna je u borbi protiv inflacije i nastavlja provoditi politike s ciljem zaustavljanja rasta cijena. U 2023. se očekuje pad inflacije, iako će još uvijek ostati relativno visoka i iznad ciljane stope od 2 posto.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati