Foto: Arhiva

PREKO 11 milijuna dokumenata koji su "iscurili" iz jedne panamske odvjetničke tvrtke otkrivaju povezanost brojnih bivših i sadašnjih svjetskih čelnika s off shore tvrtkama što upućuje na potencijalno pranje novca i izbjegavanje poreza.

Dokumenti nazvani "Panama papers", do kojih su došle njemačke novine Süddeutsche Zeitung, te ih podijelile s Međunarodnom udrugom istraživačkih novinara (ICIJ) obuhvaćaju poslovanje odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca u posljednjih 40 godina, te bi njihova objava mogla biti najveći udarac off shore poslovanju u povijesti.

Marko Rakar, savjetnik koji se bavi informatičkom tehnologijom i istraživačkom analitikom kaže da će otkrivanje ovih dokumenata dati bitno svjetlo na kretanje kapitala povezanog s politikom, te da će se - s obzirom na količinu dokumenata - o ovome pričati još godinama. Naime, objavljeni dokumenti obuhvaćaju građane čak 202 države.

"O ovom će se pričati godinama"

"Ovo otkriće je samo jedno u nizu sličnih otkrića i dat će bitno svjetlo na strukturu vlasništva i kretanje kapitala osobito onog kapitala koji je na ovaj ili onaj način povezan s politikom. Obzirom na razmjere afere i količinu dokumenata, očito je da ćemo o ovome pričati u godinama koje dolaze, a da će vrlo brzo, vjerojatno u danima koji slijede cijeli niz ljudi širom svijeta odjednom postati predmeti istraga njihovih policijskih i poreznih tijela.

U svakome slučaju, treba pozdraviti ovakvu aktivnost jer će ona dodatno otežati sakrivanje imovine i njezinog porijekla, a dijelom će pomoći i da se otkrije niz nezakonitosti i osobito pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza u mnogim zemljama. Ako su u Panama dokumentima sadržane informacije o građanima iz 202 države, mislim da je prilično sigurno za reći da postoje 202 države koje imaju neki porez za naplatiti", kaže Rakar.

Panama Papers sastoje se od 2,6 terabita podataka, 11,5 milijuna dokumenata i 214.000 fiktivnih tvrtki te se radi o najvećem curenju podataka s kojim su se mediji ikad susreli.

Rakar kaže da da je u današnjem digitalnom dobu puno lakše doći do ovakvih podataka.

"Što se tiče opsega dokumenata, u današnje doba kada je sve digitalno, puno je lakše iskopirati hard disk prepun podataka nego arhiv koji se nalazi u nekom zabitom i tamnom podrumu. Digitalni dokumenti olakšavaju i ubrzavaju posao, ali lakoća njihovog kopiranja i dostupnosti s bilo koje točne na svijetu drastično povećavaju rizik curenja a upravo to se ovdje dogodilo", kaže Rakar.