SVJETSKO gospodarstvo je pokazalo iznenađujuće veliku otpornost na duboke šokove koji su ga protresli od početka 2020. Definitivno se ne radi o stabilnom periodu, a razne industrije su prolazile kroz razdoblja velikog rasta, zatim pada, i na kraju oporavka. Posebno to vrijedi za sektor informacijskih tehnologija.

Nakon velikog rasta optimizma tijekom pandemije i vala zapošljavanja u vrijeme pandemijskih 2020. i 2021., u drugoj polovici 2022. je IT sektor prolazio kroz fazu ispuhivanja. U očekivanju dugoročno velikog rasta potražnje za uslugama IT sektora, a koji su u pandemiji bili inicirani razdobljima lockdowna, IT je bujao i masovno zapošljavao nove zaposlenike.

IT sektor je u mnogočemu poseban sektor gospodarstva, koji ne prati uvijek opća gospodarska kretanja (pozitivna ili negativna). Ali zadnjih mjeseci je ipak bio usko povezan s ostalim industrijama, posebice uz financijskih sektor i moguću bankarsku krizu u SAD-u, koju je ispuhivanje "balona" u IT sektoru zamalo izazvalo.

Vrhunac masovnih otpuštanja početkom godine

Sredinom ožujka ove godine je bankrotirala Silicon Valley Bank (SVB), neformalna glavna banka IT sektora u Kaliforniji. Specijalizirala se za kreditiranje investicijskih fondova koji su dominantno ulagali u start-upove, a i same IT kompanije su u njoj imale račune, kao i njihovi osnivači.

Činjenica je da su bankrotu SVB-a prethodili mjeseci masovnih otpuštanja u IT sektoru, od kojih je siječanj bio rekordan s procijenjenih 90 tisuća otkaza. Upravo taj mjesec su ponajveće kompanije otpustile ili najavile otpuštanja radnika; Microsoft 10 tisuća, Amazon 18 tisuća, Alphabet 12 tisuća, Salesforce 7 tisuća itd.

Ali prema podacima stranice Layoffs.fyi, koja otkaze u IT sektoru prati još od početka 2020., problem se počeo nadzirati još u prva tri mjeseca 2022. Ukupno je te godine više od 1000 kompanija dalo otkaze 165 tisuća radnika, a to je bio samo početak.

Samo u prva dva mjeseca ove godine je bilo 130 tisuća otkaza u 455 kompanija. Porazno za sami sektor, ali ništa dramatično za cjelokupnu ekonomiju u svijetu i SAD-u. Radnici u IT sektoru čine tek manji postotak ukupnih radnika pa je, dok su trajali masovni otkazi u tom sektoru, istodobno rasla ukupna zaposlenost u ekonomiji.

Još u prosincu 2022. je cijelu problematiku zbog koje je došlo do otkaza sažeo Mark Zuckerberg u svom pismu zaposlenicima Mete (nekadašnji Facebook). "Na početku covida, svijet se ubrzano preselio na internet, a val e-trgovine doveo je do ogromnog rasta prihoda. Mnogi su ljudi predviđali da će ovo biti trajno ubrzanje koje će se nastaviti čak i nakon završetka pandemije", priznaje.

"I ja sam, pa sam donio odluku o značajnom povećanju naših ulaganja. Nažalost, ovo se nije odigralo onako kako sam očekivao. Ne samo da se internetska trgovina vratila na prijašnje trendove, već su i makroekonomski pad, povećana konkurencija i gubitak prihoda od reklama uzrokovali da nam prihod bude puno manji nego što sam očekivao. Pogriješio sam i preuzimam odgovornost za to."

Val masovnih otpuštanja je zamalo doveo do bankarske krize

Toliko nagli rast otkaza je stvorio paniku među investitorima i malim IT kompanijama, pa je uslijedio tzv. "juriš na banke". Mnogi koji su držali financijska sredstva na računima u SVB-u su ih počeli podizati, a banka ih je morala isplatiti.

Ali ni jedna banka ne drži sav novac na računima svojih klijenata, nego ga investira. U slučaju SVB-a, zbog "juriša na banku", banka je morala prodavati državne obveznice koje su za banku bile investicija, da bi se mogli podmiriti svi oni koji su povlačili svoj novac.

Prodavane su obveznice prije roka njihovog dospijeća, a u tom trenutku su imale nisku cijenu. Svaka prodaja koju je banka napravila da bi podmirila svoje klijente je stvarala gubitke. Na kraju je to dovelo do bankrota.

Doduše, postoje mehanizmi kojima se banke štite od rizika takvih situacija, ali iz još neobjašnjenog razloga je SVB kroz 2022. odustala od tih osiguranja, koja su ionako bila premala da ju spase. Katastrofa kontrole financijskog rizika je dovela do opasnosti izbijanja bankarske krize u SAD-u.

Serijom državnih akcija, ali i akcija samog bankarskog sektora, bankarska kriza je zaustavljena. Ali kriza u IT sektoru se nastavila, iako je ipak u odnosu na siječanj, veljaču i ožujak popustila.

Vrhunac krize je prošao, ali masovna otpuštanja još traju

Iako se broj otkaza smanjuje od rekorda iz siječnja, već sada je 2023. gora godina od 2022. Do sada su prebrojene 223 tisuće otkaza, u oko 900 kompanija. Podaci za svibanj pokazuju 10 tisuća otkaza, što je daleko bolje nego 90 tisuća u siječnju, ali još daleko od pravog znaka oporavka.

IT kompanije koje su dijelile otkaze su najčešće poslovale u sektoru trgovine, potrošačkih usluga, hardwarea, zdravstva, prehrane i financija. Trenutno je opća ekonomska situacija relativno stabilna, a ipak se masovni otkazi nastavljaju.

Microsoft je sredinom srpnja najavio novih 10 tisuća otkaza, nakon 10 tisuća koji su bili najavljeni u siječnju i provođeni u prvoj polovici godine. Uglavnom se radi o sektorima prodaje i službi za korisnike. Meta (nekadašnji Facebook) je još svibnju najavila novi val od 10 tisuća otkaza, čime bi se ukupan broj zaposlenih spustio na razine iz 2021.

Sektor kriptovaluta nastavio otpuštati, iako su se cijene oporavile

Iako ne čini veliki dio IT sektora, kompanije koje posluju s kriptovalutama su bile jedne od najteže pogođenih od početka godine. Kripto mjenjačnica Crypto.com je od početka godine otpustila više od pola svojih zaposlenika, Coinbase i Gemini trećinu itd.

Treba uzeti u obzir i da se cijena bitcoina, kao i ostalih valuta, od početka godine oporavlja nakon velikog pada cijene započetog još krajem 2021. U studenom te godine je jedan bitcoin vrijedio i do 60 tisuća dolara, a do studenog 2022. je pao na manje od 20 tisuća. Ali od početka ove godine se cijena oporavlja, pa se tako kreće oko 30 tisuća dolara.

Nakon bankrota kripto mjenjačnice FTX, kripto banaka BlockFi i Celsius, kripto brokera Three Arrows Capital i Voyager itd., ovo je godina stabilizacije za tržišta kriptovaluta. Navedeni bankroti su pokazali brojne propuste i mane u sustavu. To su iskorištavali brojni kriminalci, pa je broj prevara astronomski rastao, ali su se i nekadašnji heroji kripto zajednice poput Sam Bankman Frieda pokazali u najboljem slučaju kao nesposobni, a u najgorem kao obični kriminalci.

Ako se otpušta u relativno stabilnim vremenima, kako će biti u kriznim?

Unatoč nastavku vala otkaza u IT sektoru, i najavama novih, sentiment na burzama je uglavnom pozitivan. Cijena dionice Microsofta je od početka godine narasla s 240 dolara na današnjih 335 dolara. Meta je u 2023. ušla s cijenom od 235 dolara, a trenutno je na 320. Apple je rasla sa 125 na 196 dolara.

Nastavak vala otkaza u IT sektoru, iako manji nego na vrhuncu početkom godine, tim je čudniji s obzirom na to da kompanije ostvaruju dobre poslovne rezultate. Meta (nekadašnji Facebook) je objavio rast prihoda od 11% za drugi kvartal ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Google je objavio rast prihoda od 12 posto. Oracle je također ostvario rekordne prihode.

Veliki poticaj rastu sektora je veliki rast generativne umjetne inteligencije za stvaranje teksta, koji je počeo razvojem ChatGPT-ja. Slične programe razvijaju ili su već razvili  Apple i Google, a Elon Musk je pokrenuo kompaniju za alternative ChatGPT-ju.

S obzirom na to da u relativno stabilnom gospodarskom okruženju IT sektor nastavlja otpuštati velik broj radnika, za pretpostaviti je da će se intenzivirati kada se situacija pogorša. Problemi su se već pojavili u EU, ali i Kini. SAD pokazuje robusne ekonomske parametre, ali je samo pitanje vremena kada će se problemi preliti na tu državu.