​​NA današnji dan u NDH se počela upotrebljavati kuna. "Hrvatska državna banka stavlja počevši od 26. srpnja 1941. u kolanje novčanicu Nezavisne Države Hrvatske od 100 kuna, s nadnevkom izdanja 26. svibnja 1941. i novčanicu od 1000 kuna, s nadnevkom izdanja 26. svibnja 1941.", stoji crtica u ondašnjem dnevnom tisku.

NDH je proglašen 10.4.1941. godine i praktički od prvog dana krenula je promjena valute. Kune su se tiskale već u svibnju, a u opticaj su puštene nešto kasnije. 

"Čitava Hrvatska je s najvećim oduševljenjem primila tu vijest i svaki čestiti Hrvat upravo grozničavo očekuje čas kad će moći primiti u svoje ruke toliko žuđenu kunu. Poglavnik i ustaški pokret donijeli su Hrvatima, nakon dugih stoljeća, i vlastiti novac", stajalo je dalje u članku koji je ilustriran fotografijom 1000 tadašnjih kuna.

S propašću NDH nestaje i kuna, a mijenja je jugoslavenski dinar. No, 90-ih se ponovo vraća kuna. Mnogi taj Tuđmanov potez i dandanas smatraju kontroverznim i vide u tome veličanje simbola NDH. 

Kuna bila srednjovjekovno sredstvo plaćanja, ali valutom se hvalio i Pavelić

Početkom devedesetih oko kune se vodila žestoka rasprava. Pobornici uvođenja tražili su njeno podrijetlo daleko prije NDH, u srednjem vijeku, kad se u dijelovima Hrvatske znalo trgovati takozvanom kunovinom.

Marturina, kunovina ili kuna je naziv za porez u srednjovjekovnom Hrvatskom Kraljevstvu koji su plaćali kmetovi kao naknadu za korištenje vlastelinskoga zemljišta. 

Isprva se plaćao u naturi (lat. marturina pensio: plaćanje u kuninim kožama), a poslije u novcu. Izražavanje vrijednosti daće u kuninim kožama bilo je uvriježeno u srednjem vijeku pa je već 1018. u Osoru na otoku Cresu bio zabilježen takav oblik tributa mletačkim vlastima. 

S druge strane, Pavelić se hvalio kako je on osmislio kunu kao novac te da ga je planirao još tijekom tridesetih uvesti kao službenu valutu ustaškog pokreta. U to vrijeme kovane su i prve kovanice. 

30. svibnja 1994. godine uvedena je hrvatska kuna kao nacionalna valuta. Tada je zamijenila hrvatski dinar koji je bio službena valuta od isključenja iz Jugoslavenskog monetarnog sustava, a ušao je u opticaj 23. prosinca 1991.

Kuna se najprije trebala zvati kruna i trebala je biti podijeljena na tri banice. Kuna je službena valuta bila sve do 2023., kada je uveden euro, koji koristimo danas. Prvih 14 dana 2023. godine omogućeno je plaćanje i kunama i eurima, a u pravilu se ostatak vraćao samo u eurima.