GODINA 2021. je jako dobra za dionička tržišta. Dionicama Microsofta, Tesle, Amazona, Mete (tj. Facebook) od početka godine narasla je cijena, kao i većini tehnoloških kompanija. Općenito je bila dobra godina na burzama i mnogi ljudi su lijepo profitirali, posebno dioničari tehnoloških kompanija.

Dobar rast cijena tijekom godine je motivirao mnoge da prodaju svoje dionice. I to ne samo obične dioničare nego i direktore, osnivače i ostale "insajdere". Insajder je termin koji se koristi za označavanje ljudi povezanih s kompanijama čijih su dionica vlasnici (direktori, osnivači) i koji mogu imati unutrašnje informacije koje nisu javno dostupne.

Velika rasprodaja

Direktori i insajderi ove su godine prodali 69 milijardi dolara dionica, 30% više nego prošle godine i 79% više od desetogodišnjeg prosjeka. Očekuje se pojačavanje tog trenda kroz 12. mjesec.

Jeff Bezos, Elon Musk, Mark Zuckerberg, Satya Nadella (izvršni predsjednik Microsofta) standardno trguju dionicama i u tome nema ništa čudno, osim relativno velikog prometa. Moguće je da samo žele profitirati od ovogodišnjeg skoka cijena, ali i da se radi o predbožićnom čišćenju u svrhu izbjegavanja novih poreza koji se uvode 2022. 

Je li sve po zakonu?

Treba naglasiti da nema ništa protuzakonito ni u njihovom vlasništvu dionica kompanija kojih su osnivači ili direktori, tj. "insajderi", ni u trgovanju dionicama. Ali baš zato što su insajderi i postoji veliki rizik od toga da iskoriste unutrašnje znanje o kompaniji da bi sebi stvorili nepoštenu prednost u odnosu na ostale dioničare i investitore. U SAD-u postoje čvrsti zakoni i pravila o tome na koji način insajderi smiju trgovati dionicama.

Poanta tih zakona je da spriječi insajdere da koriste svoje znanje i informacije koje nisu dostupne javnosti da bi utjecali na dioničko tržište za osobnu ili bilo čiju korist. Unatoč tome što u Hrvatskoj vlada dojam da dionička tržišta u SAD-u funkcioniraju kao nekadašnji Divlji Zapad, neobuzdana i bez pravila, ustvari se radi o jednom od najreguliranijih tržišta. Realno se jako mali udio ukupnog prometa odnosi na protuzakonite radnje kao nedopušteno insajdersko trgovanje.

Dopušteno insajdersko trgovanje

Ali to ne znači da je insajdersko trgovanje sasvim zabranjeno i da osnivači i direktori ne smiju trgovati dionicama svojih kompanija. Smiju, ali takva trgovanja moraju biti prijavljena posebnoj državnoj agenciji (SEC- U.S. Securities and Exchange Commission) koja broji nekoliko tisuća zaposlenika i nadgleda takve operacije. Naravno, to nije jedino čime se bavi, ali je glavni razlog njenog postojanja.

Ustanovljena je 1934. i jedno je od tijela koje je nastalo kao odgovor na Veliki Slom Wall Streeta 1929., događaja koji je najavio Veliku Depresiju. Zanimljivo je da je prvi predsjednik SEC-a bio Joseph Patrick Kennedy, otac kasnijeg predsjednika SAD-a Johna F. Kennedyja.

Insajderi se moraju najaviti unaprijed po takozvanim 10b5-1 planovima. To su programi koji unaprijed obavještavaju regulatora, gore spomenuti SEC – U.S. Securities and Exchange Commission, da će određena osoba koja je insajder trgovati dionicama kompanije s kojom je povezan u unaprijed određeno vrijeme i po čvrsto određenim pravilima koja osiguravaju da se ne radi o nedopuštenom insajderskom trgovanju i dokazujući da njihove trgovine u određenom trenutku nisu rezultat nekih informacija koje nisu javne.

Smije se trgovati samo prema informacijama koje su dostupne svima, a bilo kakvo odstupanje od toga je zakonski kažnjivo. Primjerice, ako netko dobije kvartalno financijsko izvješće neke kompanije s dionicama na tržištu prije nego što je javno objavljeno i te informacije iskoristi za kupnju/prodaju navedene dionice prije nego što se kvartalno financijsko izvješće objavi javno, zakonski će ga se procesuirati jer se radi o nedopustivom trgovanju s insajderskim informacijama, tj. informacijama koje nisu javno dostupne.

Ljudi kao Jeff Bezos, Elon Musk, Mark Zuckerberg moraju trgovati dionicama preko takvih 10b5-a planova, po istoimenom pravilu se moraju držati rigoroznih zahtjeva kako bi se osiguralo da se ne radi o nedopuštenom insajderskom trgovanju, a sve u svrhu očuvanja potpune javnosti informacija i jednakih uvjeta trgovanja za sve sudionike dioničkog tržišta.

Ultrabogataši rasprodaju dionice

Musk i Bezos ove su godine prodali po 10 milijardi dolara dionica. Elon Musk je samo prošli tjedan prodao 1.05 milijardi dolara dionica. Jeff Bezos je ove godine do sada prodao 9.97 milijardi dolara, što je za četiri puta više nego 2019. i gotovo deset puta više od njegove prosječne godišnje trgovine prije 2019., koja se kretala oko 1 milijarde dolara. Zuckerberg je prodao 4.47 milijardi dolara dionice Mete, tj. Facebooka, a osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin oko 1.5 milijardi dolara dionica Alphabeta.

Izvršni direktor Microsofta Satya Nadella prodao je gotovo pola svojih dionica Microsofta u 11. mjesecu za 285 milijuna dolara (u usporedbi s Muskom i Bezosom izgleda kao sitna riba). Sve je to bilo prodano prema pravilima navedenima u 10b5-1 i dobilo odobrenje SEC- U.S. Securities and Exchange Commissiona.

Osim profitiranja na rastu cijena dionica, na veliku rasprodaju utjecala je čista pragmatika; izbjegavanje poreza.

Novi porezi

Washington (savezna država, a ne federalna vlast na razini SAD-a) uvodi porez na kapitalnu dobit od 7% na iznose iznad 250.000 dolara, što znači da će svi stanovnici koji zarade na trgovanju dionicama (među ostalim izvorima prihoda od kapitala) više od 250.000 dolara plaćati porez od 7% na sav prihod od toga iznosa na više. Kapitalna dobit predstavlja porast vrijednosti imovine: zemlje, zgrada, strojeva, automobila, vrijednosnica (dionica i obveznica). Mjeri se kao razlika između prodajne cijene i cijene po kojoj je dobro bilo ranije kupljeno. Naravno, milijardere to najviše pogađa kroz dionice, tj. prihod od prodaje dionica jer u dionicama drže najviše imovine.

Postoje načini kojima se osnovni osobni odbitak od 250.000 dolara može povećati, a stvari poput prihoda od nekretnina, mirovinski fondovi, stočarstva, sječe drva (ovo je glavna industrija u saveznoj državi Washington) se neće oporezivati. Neki odvjetnički uredi su najavili tužbu s ciljem osporavanja zakonitosti novog poreza te tvrde da se kosi s Ustavom SAD-a (točnije s trgovinskom klauzulom), ali i s Ustavom Savezne države Washington, koji zabranjuje poreze na dohodak, a odvjetnički uredi tvrde da je porez na kapitalnu dobit ustvari porez na dohodak.

Procjenjuje se da će Nadella (CEO Microsofta) uštedjeti oko 20 milijuna dolara zbog prodaje dionica prije uvođenja poreza na kapitalnu dobit, a Jeff Bezos i do 700 milijuna dolara.

Novi federalni porez

Najavljeno je i povećanje federalnih poreza na razini cijelog SAD-a. Planira se uvođenje dvostrukog poreza na dobit od 5% za dohotke iznad 10 milijuna dolara i 8% na dohotke iznad 25 milijuna dolara. Dvostruki porez je porez koji se obračunava uz već postojeći porez, a povijesno je korišten namjenski s točno određenom svrhom. Primjerice, 1968. je predsjednik SAD-a Lyndon B. Johnson uveo dvostruki porez na osobni i korporativni dohodak od 10% zbog troškova Vijetnamskog rata. Za pretpostaviti je da Bidenova administracija želi uvesti novi porez zbog pokrivanja troškova "Build Back Better", inicijative ulaganja u infrastrukturne projekte diljem SAD-a.

Plaća li 1% najbogatijih "svoj dio"?

U SAD-u čak 40% ukupnog prihoda od poreza na dohodak plati najbogatijih 1% stanovnika, što je više nego ostalih 90%. Ali porez na dohodak nije jedini porez i bogati ne plaćaju iste poreze kao srednje bogati ili siromašni. Ako se pogleda ukupno porezno opterećenje, onda se podaci ponešto razlikuju.

Najbogatiji 1% ostvaruje 20.9% svih prihoda, a plaćaju 24.1% svih poreza, sljedećih 4% najbogatijih ostvaruje 15.5% prihoda i plaća 16.3% poreza, sljedećih 15% ima udio prihoda od 25.5%, a plaćenih poreza 26.1%.Ukupno najbogatijih 20% u SAD-u plaća 2/3 ili 66.5% poreza, a ostvaruju 60.9% prihoda.

Najsiromašnijih 20% ostvaruje 2.8% prihoda, a plaća 2% ukupnih poreza, sljedećih 20% 6.6% prihoda i 5% poreza, srednjih 20%, tj. oni između 40% najsiromašnijih i 40% najbogatijih ostvaruju 10.9% prihoda i plaćaju 9.4% poreza, a skupina između 60% najsiromašnijih i 20% najbogatijih ostvaruje 18.0% prihoda i plaća 17% ukupnih poreza.

Porezni sustav u SAD-u je prema tim podacima blago progresivan, tj. najbogatijih 20% plaća više poreza nego što je njihov udio u ukupnim prihodima dok ostalih 80% plaća manje poreza u odnosu na svoj udio u ukupnim ostvarenim prihodima.

Porezi u Hrvatskoj

Hrvatska već ima "Porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka", uveden 01.01.2016. u vrijeme dok je SDP bio na vlasti. Iako je ideja nastala za vrijeme dok je ministar bio Slavko Linić, sproveo ju je drugi ministar iz redova SDP-a, Boris Lalovac. Godinu ranije je uveden porez na štednju pa je tako zatvoren porezni krug; oporezuje se plaća porezom na dohodak, oporezuje se potrošnja PDV-om i trošarinama, oporezuje se štednja porezom na štednju i oporezuju se ulaganja u vrijednosne papire porezom na kapital po osnovi kapitalnih dobitaka.