Najgori toplinski val ikad zahvatio Kinu. Znanstvenici: To će utjecati na sve nas
VEĆ TJEDNIMA nestašica struje uzrokovana rekordnim toplinskim valom i posljedičnom sušom muči Sečuan, pokrajinu u jugozapadnoj Kini u kojoj živi 80 milijuna ljudi. Zbog nestašice su se zatamnjeli neboderi, zatvorile tvornice, zamračile podzemne željeznice, a kućanstva i uredi prisiljeni su na redukcije i isključivanje klima-uređaja. Manjak struje usmrtio je tisuće peradi i riba na farmama pogođenim nestankom, piše CNN.
Posljedice su se osjetile nadaleko, od susjednog velegrada Chongqinga i istočnih pokrajina duž rijeke Jangce do financijskog središta Šangaja, u kojem je vizura grada ovog tjedna zamračena radi uštede energije.
U zemlji koja se ponosi gospodarskim rastom i stabilnošću, akutna nestašica električne energije šokirala je stanovnike koji su se posljednjih desetljeća navikli na bolje životne uvjete i infrastrukturu. Isključenja struje mnogima oživljavaju sjećanja na daleku prošlost, doba prije nego što je kineski gospodarski uspon stvorio blještave metropole i izvukao milijune iz siromaštva. A sada klimatske promjene prijete poremetiti taj osjećaj sigurnosti i gospodarskog rasta.
Najgori toplinski val otkad postoje mjerenja
Trenutačni toplinski val najgori je koji je Kina doživjela otkako su se prije više od 60 godina počeli voditi podaci. Potrajao je više od 70 dana, zahvativši velike dijelove zemlje i obarajući temperaturne rekorde na stotinama meteoroloških postaja.
Sama veličina kineskog gospodarstva i stanovništva znači da svaki veći prekid opskrbe električnom energijom može uzrokovati goleme gubitke i patnju.
"Takozvani ekstremni vremenski događaji imat će mnogo utjecaja na naše živote i opskrbu električnom energijom. I možda svi trebamo razmotriti hoće li ovi ekstremni događaji postati nova normala", rekao je Li Shuo, klimatski savjetnik Greenpeacea u Pekingu.
Stručnjaci kažu da energetska kriza u Sečuanu pokazuje da je kineski energetski sustav daleko manje robustan nego što bi trebao biti da bi se suočio s rastućim izazovima klimatskih promjena.
Neki vjeruju da industrija ide u pravom smjeru prema reformi, dok se drugi brinu da će se Kina okrenuti izgradnji više elektrana na ugljen kako bi osigurala opskrbu energijom i riskirati neispunjavanje kineskih obećanja da će do 2030. dosegnuti vrhunac emisije ugljika, a do 2060. i ugljičnu neutralnost.
Smješten uz gornji tok Jangcea, najduže i najveće kineske rijeke, Sečuan je poznat po svojim bogatim izvorima vode i uglavnom se oslanja na hidroenergiju. Zbog visokih temperatura i dugotrajne suše, vodene akumulacije diljem Sečuana presušuju - onesposobljujući hidroelektrane koje čine gotovo 80% kapaciteta proizvodnje električne energije u pokrajini.
Sve veća suša
U kolovozu je Sečuan doživio pad kapaciteta hidroelektrane za 50 posto. U međuvremenu, neumoljivi toplinski val potaknuo je potražnju za električnom energijom do neviđenih visina, jer stanovnici i kompanije pale svoje klima-uređaje kako bi se rashladili.
"Potražnja za električnom energijom u Kini bila je vrlo stabilna u prošlosti, jer je veliki dio dolazio iz industrije, a ne iz kućanstava ili usluga. Sada kada su klima-uređaji sve češći, potražnja postaje sve veća", rekao je Lauri Myllyvirta, analitičar u Centru za istraživanje energije i čistog zraka u Helsinkiju (CREA) i dodao:
"Istodobno kiše postaju sve nestalnije. Obilne kiše i razdoblja suše čine hidroenergiju mnogo manje pouzdanom kao izvor raspoloživog kapaciteta tijekom tih vrhunaca".
Da stvari budu još gore, Sečuan je tradicionalno veliki izvoznik električne energije tijekom kišne sezone, šaljući oko trećinu svoje proizvodnje hidroenergije u provincije u istočnoj Kini, ističe David Fishman, analitičar kineske energije u konzultantskoj kući The Lantau Group.
Unatoč oslabljenom kapacitetu za proizvodnju električne energije, Sečuan i dalje mora poštovati svoje izvozne ugovore s drugim pokrajinama, za koje je Fishman rekao da će predstavljati veliki teret:
"Čak i kad bi se ti ugovori mogli razvrgnuti, proizvodna postrojenja u Sečuanu izgrađena su za izvoz električne energije na istočnu obalu. Oni zapravo nemaju dobru povezanost s ostatkom mreže Sečuana. Nikad nisu bili namijenjeni za potrebe potrošnje energije u Sečuanu".
Ekolozi zabrinuti
Kako bi ublažio energetsku krizu, Sečuan pokreće svoje elektrane na ugljen, što izaziva zabrinutost među ekolozima zbog potencijalnog povećanja emisije stakleničkih plinova. Sichuan Guang'an Power Generation, najveća elektrana na ugljen u regiji, radi punim kapacitetom već 21 dan zaredom. Očekuje se da će proizvodnja električne energije u ovoj elektrani za kolovoz skočiti za 313 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavila je tvrtka.
Pokrajina također vadi više ugljena. Sichuan Coal Industry Group, najveći eksploatator ugljena u regiji, više je nego udvostručio svoju proizvodnju termalnog ugljena od sredine kolovoza. A prošli tjedan Sečuan je otvorio svoju prvu nacionalnu rezervu ugljena.
U cijeloj zemlji dnevna potrošnja ugljena u elektranama porasla je za 15 posto u prva dva tjedna kolovoza u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, prema Nacionalnom povjerenstvu za razvoj i reforme. Prošlog je tjedna potpredsjednik kineske vlade Han Zheng rekao da će vlada pojačati potporu za elektrane na ugljen kako bi osigurala stabilnu opskrbu električnom energijom.
Dok je skok u potrošnji ugljena vjerojatno privremeno rješenje, savjetnik Greenpeacea Li strahuje da bi hidroenergetsku krizu interesne skupine za ugljen mogle iskoristiti za lobiranje za više elektrana na ugljen.
"Postoji mogućnost da bi nestašice struje uzrokovane budućim ekstremnim vremenskim prilikama mogle postati nova motivacija za Kinu da odobri više projekata elektrana na ugljen", rekao je Li.
Niz nestašica struje
Prošle godine, nakon što je nestašica ugljena uzrokovala niz nestašica struje diljem Kine, vlada je počela signalizirati da se ponovno usredotočuje na "energetsku sigurnost". Do posljednjeg tromjesečja godine novoodobreni kapaciteti za ugljen ponovno su se povećali, posebno u poduzećima u državnom vlasništvu, navodi Greenpeace u izvješću objavljenom u srpnju ove godine.
U prvom kvartalu ove godine, pokrajinske vlade odobrile su planove za otvaranje ukupno 8.63 gigavata novih elektrana na ugljen, što je gotovo polovica količine viđene u cijeloj 2021.
"Energetska sigurnost postala je neka vrsta šifre za ugljen, a ne za pouzdanu opskrbu energijom", navodi se u izvješću.
Yu Aiqun iz Global Energy Monitora usporedila je okretanje ugljenu - najvećem uzroku globalnog zatopljenja - s gašenjem žeđi otrovom.
"Kina je opsjednuta energijom iz ugljena, postoji vrlo jak osjećaj ovisnosti. Kad god se pojavi problem s energijom, uvijek pokušava potražiti odgovor u energiji iz ugljena. To ide u suprotnom smjeru od njezinih klimatskih ciljeva", rekla je Yu.
Kineski odgovor na energetsku krizu imat će posljedice na svijet. Zemlja s 1.4 milijarde stanovnika najveći je svjetski emiter ugljičnog dioksida, s udjelom od 27 posto u globalnim emisijama. Ali neki analitičari kažu da je povećanje kapaciteta ugljena samo dio kineskog odgovora na prijeko potrebnu energetsku reformu.
Nakon nestašica struje prošle godine, kineska vlada je poduzela važne mjere za povećanje fleksibilnosti cijena i profitabilnosti čiste energije, ističe Myllyvirta iz CREA-e.
"Veliki izazov u kineskom sustavu je to što se mrežom upravlja na vrlo rigidan način. Različite provincije ne dijele svoje kapacitete i ne koriste svoje kapacitete na optimalan način kako bi uravnotežile opterećenja unutar regije", rekao je Myllyvirta za CNN i dodao da se potreba za izgradnjom više termoelektrana može znatno smanjiti ako se kineskom električnom mrežom upravlja učinkovitije i fleksibilnije.
Potrebna reforma sustava
Osim nove energije na ugljen, Kina također pojačava izgradnju obnovljivih izvora energije - njeni instalirani kapaciteti za solarnu energiju i energiju vjetra sada čine 35-40 posto ukupnih globalnih kapaciteta.
Energetski konzultant Fishman rekao je da se nove elektrane na ugljen neće nužno koristiti; umjesto toga, izgrađeni su kao rezerva za brzo rastući sektor obnovljive energije, u slučaju da se pojave problemi, poput stalne suše u Sečuanu.
"Kapacitet nije jednak proizvodnji. Kapacitet koji postoji stvara mnogo opcija i fleksibilnosti za sve druge obnovljive izvore energije koji se grade. Zasad vidim povećanje kapaciteta ugljena koje je usmjereno na podršku vjetru i suncu", ističe Fishman.
Dodaje da su kineski planeri elektroenergetskog sustava svjesni izazova s kojima se suočavaju i da se cjelokupna industrija kreće u pravom smjeru. Rekordni toplinski val i nestašica električne energije u Sečuanu ukazuju na potrebu za reformom sustava.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati