Foto: N1

"POSTOJALA su izvješća koja su se prezentirala na tržištu kapitala te izvješća koja su se koristila službeno, koja su išla revizorima i dalje državnim organima. To može svatko vidjeti. Pa pogledajte samo one brošure koje su putovale po financijskim prijestolnicama i one podatke koje se nalaze u Zavodu za statistiku i na Fini", rekao je Čedo Žic za N1 Televiziju, ekonomist koji je tijekom devedesetih u Agrokoru radio kao direktor, točnije bio je potpredsjednik Agrokora za strategiju i tržište kapitala.

Na pitanje je li na njega kao direktora u Agrokoru vršen pritisak, Žic je odgovorio kako nije u smislu formiranja izvješća, ali se uvijek očekivalo da želja za rastom bude omogućena financiranjem te ekspanzije.

"Dakle, podaci koji su išli prema financijskim institucijama morali su biti dotjerani jer je netko želio dobiti kredit. Jedini je problem što ti podaci, ta izvješća, ne omogućuju da se taj kredit vraća, osim novim kreditima", pojasnio je.

Index je odmah nakon intervjua poslao upit Agrokoru da nam prokomentiraju njegove izjave. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

Donosimo transkript intervjua

Kada ste radili u Agrokoru, i jeste li Vi čovjek koji je ustrojio Sektor za strategiju i tržište kapitala u Agrokoru.

To je bilo u devedesetim godinama, kada je koncern rastao. Došao sam u koncern na preporuku Hrvatske udruge poslodavaca, prije toga sam radio za Ujedinjene narode u Africi na restrukturiranju nekih gospodarstava i počeo sam raditi kao potpredsjednik Agrokora zadužen baš za strategiju i tržišta kapitala.

Vi ste danas konzultant, i dalje se bavite financijskim poslovima. Ovo o čemu govorimo danas, može li na bilo koji način biti vezano uz poziciju Agrokora ili uz kompanije koje su u potencijalnom odnosu s Agrokorom.

Situacija koja je sada prisutna ima porijeklo u tim godinama kada je rastao koncern i funkcije koje su tada postojale su isto tako nastavljene. Sam odjel, tu funkciju sam ja razvijao, i ono što je bitno znati je da smo u tom sektoru imali sve podatke na raspolaganju, jednostavno zato jer je smiješno baviti se nekakvom strategijom ako ne znate sadašnje stanje stvari. Da biste to utvrdili, morate imati sve relevantne podatke.

Koliko ste godina radili kao direktor u tom sektoru u Agrokoru?

Oko dvije godine, jer sam morao otići u sporu.

Dakle, bili ste u sporu s Agrokorom i predsjednikom Uprave Ivicom Todorićem, zašto?

Znate da su kod nas mnogi koji se zovu tajkuni ili industrijski vođe stasali s nekakve druge kulture koja je postojala ili na tržnici ili u nekakvim uvozima, u odnosima s Fondom za privatizaciju. Znači, kapital su u to doba imali rijetki, a ti rijetki su dolazili do kapitala na načine koji nisu bili korporativni.

Što to znači?

To znači da ti ljudi nisu bili uobičajene industrijske vođe kakve sretnemo u Americi, Engleskoj ili Francuskoj, jer su oni stasali desetljećima ili stoljećima, dok se ovo tu sve stvorilo u roku od desetak godina.

Kad govorimo o poslu i Vašoj poziciji u Agrokoru, jesu li u Agrokoru postojala dvostruka financijska izvješća?

Neću izrazito reći da su dvostruka, ali postojala su izvješća koja su išla u prezentacije za tržišta kapitala, znači 'roadshow' standardni i ona izvješća koja su se koristila službeno, koja su išla revizorima, revizorskim tvrtkama i dalje u državu, državnim organima.

Dakle, postojali su jedni financijski izvještaji unutar Agrokora i drugi koji su pripremani za prezentacije i za tržište kapitala?

To može svatko vidjeti, jednostavno se pogleda u one brošure koje su putovale po tim financijskim prijestolnicama i one podatke koji su odlazili u Zavod za statistiku, Finu ili SDK, koji je postojao ranije, Narodnu banku i slično.

Jeste li svjesni da sada zapravo govorite o potencijalnom kaznenom djelu?

To je bilo ono što zovu prvobitna akumulacija kapitala u Hrvatskoj i teško je očekivati da sve bude u redu, još poznavajući i psihologiju tadašnjih lidera u toj industrijskoj akumulaciji. I mislim da to svi očekuju, ja ne mogu reći da sam izravno sudjelovao u tome, a ono što mogu reći je da se to događalo prije nego što sam bio tamo. No s obzirom na to da sam imao pristup svim podacima, onda sam jednostavno analizirao i bivše stanje i sadašnje stanje, i to je vidljivo iz podataka.

Kad je riječ o financijskim izvješćima i onome što je bilo pripremano za tržište kapitala, je li na Vas bio vršen pritisak?

Nije vršen pritisak u smislu formiranja nekakvih izvješća, nego se uvijek očekivalo da nekakva želja za rastom, za ekspanzijom bude omogućena financiranjem te ekspanzije. Znači, podaci koji su išli prema financijskim institucijama su morali biti dotjerani, to je ono što zovu "creative accounting", zato jer je netko želio dobiti kredit. Kad da takva izvješća i analize, on ga i dobije. Jedini je problem što ta izvješća onda ne omogućuju da se taj kredit i vraća, osim novim kreditima. Međutim, novi krediti jednog dana dođu do granice i sada smo vidjeli kako to izgleda.

Je li takav način poslovanja i doveo do današnje situacije i krize u Agrokoru?

Sigurno je da se to dogodilo zato jer gospodin Todorić nije oko sebe imao ljude koji će govoriti stvarno stanje, nego je skupljao, normalno tom negativnom selekcijom, ljude koji su govorili što želi čuti. Kada 10-15 godina čujete samo pozitivno, onda na kraju sami povjerujete da ste nepogrešivi.

Je li u onom trenutku kada ste otišli iz Agrokora postojao svojevrsni pritisak, odnosno jeste li o tome pokušali progovoriti u medijima i, ako niste, zašto niste?

Neke sam članke objavio bez korištenja bilo kakvih referenci na Agrokor, zato jer sam imao menadžerski ugovor koji ograničava nanošenje štete korporaciji, bilo da je riječ o bilo kakvim izjavama. Članci su objavljeni, vidljivi, mogu se pročitati i može se iščitati moj stav iz svake rečenice, ali nema izravnog doticanja firme. Međutim, trebao sam još neke intervjue imati upravo s gospodinom Butkovićem iz Jutarnjeg, to je već bilo dogovoreno, međutim, onda su me iz korporacije zvali doma i rekli da ne smijem davati intervju. Onda sam otišao do Butkovića i pitao o čemu se tu radi, ja nikome nisam pričao o tom intervjuu, odakle oni uopće znaju da ja trebam dati intervju? Onda mi je on sam rekao da sam naivan, je li ja znam kakve Todorić ima veze u policiji, kao čuo je što mi na telefon razgovaramo. I onda kada sam vidio da policija nije tu da štiti mene kao građanina, nego je u privatnoj službi neke treće osobe, onda smo zaključili da nećemo ići dalje u detalje.

Prema Vašem sudu, je li direktor strategije i tržišta kapitala, dakle funkcija koju je obavljao Zdravko Marić prije dolaska u Ministarstvo financija, znao za financijska izvješća i za financijsko stanje u Agrokoru?

Ono što sam vam rekao, on je trebao znati voditi strategiju, ako nije - onda je opasna osoba za vođenje strategija. Ja pretpostavljam, ipak, s obzirom na to da mi djeluje bistro, da je znao za to. Ali ako je znao za to i šuti, onda znači da ipak postoji ta konspiracija o kojoj govorimo, a što znači da je vlada kontaminirana. Dokle god je ona kontaminirana, djelomično ili više od djelomičnog, ja ne znam, ali mi smo zbog kontaminirane arbitraže izašli iz te arbitraže. Ne vidim zašto bi čuvali bar jedan kontaminirani segment vlade i riskirali stabilnost države zbog toga. To dalje upućuje na konspiraciju da netko uporno drži jednu osobu koja ima upitan stav oko svoje iskrenosti oko Agrokora. Umjesto da je izolirana, jednostavno napravi sanitarni kordon i dalje se bavi gospodarstvom u državi.

U ovom trenutku je temeljno pitanje kojim se bavi sabor, u kojem raspravlja o opozivu Marića, postoji li vlada ili dio vlade koji štiti kriminal u Agrokoru. Kakav je Vaš odgovor na to pitanje?

Teško je reći kriminal, imamo policiju koja se time bavi, trebalo bi vidjeti točne podatke, što je krivično djelo prema krivičnom zakonu, ali je činjenica da bi trebalo jednostavno voditi politiku u interesu nacije i naroda. Znači, da ima nekakvih pozitivnih efekata, da ti efekti ostanu narodu, a ne da se to vrati Todoriću u ruke kada država odradi svoj posao, kao što je odradila s bankama. Onda isto nije ostalo narodu, nego je otišlo međunarodnim bankama koja sada sasvim solidno posluju na tim bivšim posrnulim bankama.

I za kraj, kakav je Vaš zaključak oko situacije u Agrokoru, što očekujete u budućnosti i što mislite, hoće li to po Vama utjecati na politiku, uključujući i izglasavanje nepovjerenja ministru financija, ili je čak moguć i utjecaj na prijevremene parlamentarne izbore?

Mislim da je ta cijela oporba nespremna, mislim da je konstelacija u vladi takva da će ona opstati određeno vrijeme. Ali ovo sve zajedno iznosim zbog toga što mislim da je tu vlada u nekom slijepom kolosijeku jer će na duži rok doći do problema i vlada će morati angažirati financijska sredstva, a smatram da, s obzirom na to da mi to svi kao građani - porezni obveznici snosimo, da bi mi od toga trebali snositi i korist. Drugim riječima, mislim da bi pozitivna restrukturiranja trebala pripadati tim građanima. Znači da bi vlasništvo Agrokora u ovoj situaciji definitivno trebalo prijeći u ruke onoga tko ga je spašavao, a to je država.

*Razgovor je snimljen prošloga tjedna, uoči izglasavanja povjerenja ministru Mariću.