MINISTARSTVO gospodarstva stavilo je u javnu raspravu uvođenje neradne nedjelje i blagdana za trgovine od siječnja 2022. godine.

Javna rasprava nosi naziv Savjetovanje o obrascu prethodne procjene za nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, što znači da je pokrenuta zakonska procedura uvođenja neradne nedjelje za trgovine. 

U Ministarstvu ističu da će ova izmjena "imati značajan utjecaj na građane, posebno na obitelji, i to u pozitivnom smislu". Nadalje, navode da je za "dan tjednog odmora izabrana nedjelja zbog tradicije i kulture u Hrvatskoj".

Za argumentaciju zašto uvesti neradnju nedjelju navode nekoliko analiza i ispitivanja javnog mnijenja, koja su u korist zatvaranja trgovina nedjeljom.

Analiza tržišta Hendal: Većina podržava zabranu rada nedjeljom

Prvo je istraživanje tržišta Hendal iz 2019. godine, prema kojem većina ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom.

"Agencija za istraživanje tržišta Hendal provela je 2019. godine istraživanje Stavovi radnika o radnom vremenu, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih osoba. Rezultati istraživanja pokazali su da 80% ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom. Potrebno je također istaknuti, a vezano za prekovremeni rad radnika zaposlenih u djelatnosti trgovine, kako je istraživanje agencije Hendal pokazalo da kod 61.1% radnika prekovremeni rad nije bio pisano naložen i potvrđen, a kod 40.2% radnika prekovremeni rad nije niti bio evidentiran niti plaćen", navode iz Ministarstva.

Istraživanje agencije Ipsos: Nedjelja se najviše koristi za razonodu, obitelj i duhovne aktivnosti

Pozivaju se i na istraživanje agencije Ipsos. Riječ je o terenskom anketiranju iz 2020. godine, u kojem ispitanici kažu da nedjelju najviše koriste za razonodu, druženje s obitelji i za duhovne aktivnosti.

"Tijekom prosinca 2020. godine agencija Ipsos provela je istraživanje stavova građana o radu nedjeljom metodom terenskog anketiranja u okviru redovitog omnibus istraživanja, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 osoba starijih od 16 godina.

Uz činjenicu da relativno velik broj građana (trećina ispitanika) radi nedjeljom, ona je za većinu hrvatskih građana dan koji je, prije svega, posvećen fizičkom odmoru, razonodi, druženju s obitelji, kao i duhovnim aktivnostima. Također, za najveći broj hrvatskih građana nedjelja nije dan koji je ispunjen potrošačkim aktivnostima. Relativno mali broj sudionika istraživanja izjavio je da kupnju obavljaju svake nedjelje.

Ako kupuju svake nedjelje, najveći broj građana tada kupuje u pekari (13%), malim dućanima mješovite robe (8%), dok su trgovački centri ona prodajna mjesta na koja građani u najmanjem broju odlaze kupovati svake nedjelje (2%). Dakle, iz ovog istraživanja proizlazi da 57% građana nikada nedjeljom ne kupuje u trgovačkim centrima", stoji u javnoj raspravi.

Nadalje, u toj anketi ispitanici smatraju da bi poslodavci za rad nedjeljom trebali povećati satnicu za 100 posto ili više.

"Generalno gledajući, rad nedjeljom, iako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, nije prihvatljiv većini građana Hrvatske. Naznačeni trend, prema kojemu oko 2/3 građana iskazuje negativne stavove spram rada nedjeljom, potvrđen je i činjenicom da 72% ispitanika uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog regulacije rada trgovina tako se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora. U pogledu satnice koju bi poslodavci trebali isplaćivati za rad nedjeljom većina sudionika smatra da bi je trebalo povećati za 100% ili više", pišu.

Analiza tjednog prometa u trgovini na malo: Najviše se kupuje subotom i petkom

Što se tiče trgovine na malo, iz Ministarstva navode analizu za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Najviše se kupuje subotom i petkom, pokazala je analiza.

"Nadalje, tijekom siječnja 2021. godine, a za potrebe izrade ovoga Nacrta prijedloga, izrađena je analiza tjednog prometa u trgovini na malo. Obrađeni su podatci za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koji pokazuju kumulativan promet po fiskaliziranim računima prema danima u tjednu, kao i broj izdanih računa za djelatnost G-47 (trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikala), s posebnim osvrtom na četiri velika trgovačka centra u Zagrebu odnosno Zagrebačkoj županiji - Arena centar ZG, City centar East ZG, City centar West ZG, West gate Zaprešić za razdoblje od 2018. do 2020. godine.

Postotni udio prometa ostvarenog nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet u promatranom razdoblju kreće se od 8% do 9.50% i čini najmanji tjedni postotak. Najviše se kupuje subotom (od 16.5% do 17.16%) i petkom (od 16.2% do 19.7%).

Iznimka od navedenog su veliki trgovački centri, koji najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19.9% do 22.15%), zatim nedjeljom (od 15.13% do 17.8%), dok najmanji promet ostvaruju ponedjeljkom (10.3% do 11.4%)", stoji u javnoj raspravi.

Analiza tijekom pandemije, kada je zabranjen rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima

U Ministarstvu su analizirali i razdoblje u pandemiji, kada je zabranjen rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima. Rezultati su pokazali da se, što je i logično, promet rasporedio na ostale dane u tjednu.

"Dodatno, analizirano je i razdoblje od 25. travnja 2020. godine, kada je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske svojom Odlukom obustavio rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, izuzev rada kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama pa do 27. svibnja 2020. godine kada je Odlukom o izmjeni te Odluke dopustio rad nedjeljom svim prodajnim objektima, a zabrana je ostala samo za rad blagdanom i neradnim danima. Iz podataka je razvidno da se promet koji su trgovci ostvarivali nedjeljom u maloprodaji u velikim trgovačkim centrima (0.05 %) tijekom ovog razdoblja rasporedio na ostale dane u tjednu, osobito subotu (20.46%) i ponedjeljak (18.52%), odnosno dane koji su neposredno prethodili ili slijedili neradni dan", stoji u javnoj raspravi.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.