Foto: Hina

HRVATSKA vlada smatra primjernom kaznu doživotnog zatvora koju je Haški tribunal izrekao zapovjedniku snaga bosanskih Srba Ratku Mladiću, ali istodobno žali što nije osuđen i za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, priopćeno je.

Raspravno vijeće ICTY-ja Ratku Mladiću izreklo je najstrožu moguću kaznu doživotnog zatvora i hrvatska je vlada "smatra primjerenom", piše u priopćenju.

"Podsjećamo kako je Ratko Mladić optužen i sada nepravomoćno osuđen za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata", piše u priopćenju hrvatske vlade.

"Počinjena su najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao što su zločin genocida, zločini protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjeni u Srebrenici, Sarajevu, logorima Manjača, Omarska i nizu drugih", stoji u tekstu.

Počinjen zločin genocida

Hrvatska vlada ocjenjuje da je presudom Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije "još jednom potvrđeno kako je u Srebrenici, u kojoj je ubijeno više od 7000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana, počinjen zločin genocida".

"Istodobno, Vlada RH izražava žaljenje što Ratko Mladić nije optužen i osuđen i za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Republiku Hrvatsku", navodi se.

"Napominjemo da je u ovom predmetu Republika Hrvatska putem svojih nadležnih tijela pružala pomoć Tužiteljstvu ICTY-ja ispunjavanjem njihovih zahtjeva", piše vlada.

Nezadovoljstvo zaključcima

U priopćenju vlada je izrazila nezadovoljstvo zaključcima Raspravnog vijeća u dijelu u kojem nije utvrđeno sudjelovanje i najviših dužnosnika Republike Srbije u tzv. sveobuhvatnom udruženom zločinačkom pothvatu, s obzirom na to da su u optužnici bili navedeni, misleći pritom na Slobodana Miloševića, Jovicu Stanišića, Frenkija Simatovića, Željka Ražnjatovića i Vojislava Šešelja.

Ratko Mladić je osuđen i za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu (UZP) na području Bosne i Hercegovine s ciljem da se bosanski Hrvati i bosanski Muslimani trajno uklone s područja na koja su bosanski Srbi polagali pravo, pri čemu su kao sudionici UZP-a navedeni svi najviši dužnosnici Republike Srpske (Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Bogdan Subotić, Momčilo Mandić i Mićo Stanišić).