PIONIR streaming usluge i neizostavni član stotina milijuna obitelji diljem svijeta, Netflix je u punom smislu te riječi revolucionarizirao industriju zabave i pritom poslao videoteke u mirovinu.

Ovaj streaming servis možete pronaći u svim zemljama svijeta osim u Kini, Rusiji, Siriji i Sjevernoj Koreji, a prema podacima od listopada 2024., broji 282.7 milijuna korisnika. No kako je Netflix postao gigant industrije i zašto je tako uspješan? Ovo je priča o njihovom uspjehu.

Dosta je bilo plaćanja zakasnina. Smislit ćemo nešto bolje

Netflix su 1997. godine u Scotts Valleyju u Kaliforniji osnovali 29-godišnji Marc Randolph i 27-godišnji Reed Hastings. Računalni znanstvenik i matematičar Hastings bio je suosnivač tvrtke Pure Software, koju je te godine za 750 milijuna dolara - što je tada bila najveća akvizicija u povijesti Silicijske doline - preuzeo Rational Software. Randolph je radio kao direktor marketinga u Pure Softwareu kad je Pure Atria preuzela tu tvrtku. Prije toga bio je suosnivač tvrtke MicroWarehouse, koja se bavila poštanskim narudžbama računalne opreme, kao i potpredsjednik marketinga za Borland.

Ideja za Netflix navodno je nastala kad je Hastings morao platiti zakasninu od 40 dolara jer nije na vrijeme vratio film Apollo 13 u lokalnu videoteku. To ga je potaknulo na razmišljanje o alternativi tradicionalnim videotekama koja bi ukinula takve kazne i - rođen je Netflix.

Bez DVD-a ne bi bilo ni Netflixa ili kako se naći na pravom mjestu u pravo vrijeme

Uz to, Randolph je bio impresioniran Amazonom i želio je pronaći veliku kategoriju predmeta za prodaju preko interneta koristeći sličan model. Hastings i Randolph razmatrali su, ali i odbacili ideju prodaje i iznajmljivanja VHS kazeta jer su bile preskupe za skladištenje i previše osjetljive za slanje poštom.

Kako to obično biva s pričama o uspjehu, dvojac se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme. Početkom 1997. upravo su DVD-ovi predstavljeni u SAD-u. Testirali su koncept prodaje ili iznajmljivanja DVD-ova poštom tako što su ga poslali na Hastingsovu kućnu adresu, a kad je DVD stigao neoštećen, odlučili su ući na tržište prodaje i iznajmljivanja kućnih videa.

Netflix je tada lansiran kao prva web-stranica u povijesti za iznajmljivanje i prodaju DVD-ova s 30 zaposlenih i 925 dostupnih naslova, gotovo svih dotad objavljenih DVD-ova. Korisnici su mogli naručivati filmove na internetu, a Netflix im je slao DVD-ove direktno na kućnu adresu. S vremenom su uveli model pretplate bez rokova vraćanja i naknada za kašnjenje, što je bilo revolucionarno za to vrijeme.

Blockbuster and chill

I premda je Netflix započeo nešto dotad nezabilježeno, njihova je inovacija u suštini bila samo varijacija na temu posuđivanja filmova iz videoteka. A što se videoteka tiče, tu je postojao samo jedan titan: Blockbuster. 

Blockbuster je bio div u industriji iznajmljivanja filmova tijekom 1990-ih i ranih 2000-ih. S više od 9000 videoteka diljem svijeta i milijunima vjernih korisnika, bio je sinonim za večernje iznajmljivanje filmova. Poslovni model temeljio se na fizičkom iznajmljivanju DVD-a i VHS kazeta, pri čemu su znatan dio prihoda činile naknade za kašnjenje.

Odluka koja je srušila jednog titana i oslobodila put drugom

Jedan od ključnih trenutaka dogodio se za vrijeme "Dot com bubble" pada tržišta 2000., kad je velik broj internetskih tvrtki propao. Tada su iz Netflixa ponudili Blockbusteru da za 50 milijuna dolara otkupi njihovu tvrtku. No Blockbuster je ponudu odbio smatrajući da je tržište na kojemu je Netflix nišno i umjesto toga nastavio se oslanjati na svoj tradicionalni model ignorirajući rastući interes za digitalne platforme.

Kako je Netflix ubrzano ulagao u streaming tehnologiju, Blockbuster je kasno reagirao. Tek 2004. pokrenuo je svoju uslugu online iznajmljivanja, ali nije uspio konkurirati Netflixovoj jednostavnosti i rastućoj bazi korisnika. Uz to, Blockbuster je i dalje ovisio o prihodima od naknada za kašnjenje, što je postajalo sve nepopularnije među potrošačima.

Bankrot giganta

Netflix je 2007. pokrenuo svoju streaming platformu omogućivši korisnicima trenutačan pristup filmovima i serijama preko interneta. To je bio revolucionarni potez koji je u potpunosti promijenio način na koji ljudi konzumiraju zabavu. No streaming platforma bila bi sasvim drukčija da nije bilo brzog interneta.

Naime, vodstvo Netflixa je i prije 2007. razmatralo mogućnost ponude filmova preko interneta, ali tek sredinom 2000-ih godina brzine interneta i troškovi prijenosa podataka dovoljno su se poboljšali da omoguće korisnicima "normalno" preuzimanje filmova s interneta.

Originalna ideja bila je Netflix Box, uređaj koji bi mogao preuzimati filmove preko noći i biti spreman za gledanje sljedećeg dana. Do 2005. godine Netflix je stekao prava na filmove i dizajnirao uređaj i uslugu. Međutim, nakon što su primijetili koliko su popularne streaming usluge poput YouTubea unatoč nedostatku sadržaja u visokoj definiciji, koncept korištenja hardverskog uređaja je odbačen i zamijenjen konceptom streaminga.

U međuvremenu Blockbuster se borio s visokim operativnim troškovima svojih fizičkih trgovina i gubitkom korisnika. Do 2010. Blockbuster je proglasio bankrot, a većina videoteka zatvorena je do 2013. godine. 

Vlastiti sadržaj i začarani krug

S druge strane, Netflix je nastavio rasti nezaustavljivo se šireći globalno i ulažući u vlastiti sadržaj poput serija House of Cards i Stranger Things, čime je postao lider u industriji zabave.

Kao rezultat, serija je bila izuzetno uspješna, postigla je visoku gledanost i dobila brojne nominacije za prestižne nagrade. Upravo je House of Cards postavio temelje za daljnje ulaganje u originalne serije.

Uz House of Cards i Stranger Things, Netflix stoji iza mnogih naslova koji su svojom produkcijom, glumom, ali i pričom postali globalni hit: La Casa de Papel, Kruna, Bridgerton, Witcher, Trailer Park Boys, Damin Gambit, Narcos, Black Mirror, Squid Game...

Ipak, unatoč probijanju tržišta za streaming servise i iznimno popularnim naslovima, Netflix se s godinama - kako to obično biva u biznisu - morao početi boriti sa snažnom konkurencijom kao što su Disney+, Amazon Prime Video, HBO Max, Apple TV+ i Hulu. Svi oni nude širok izbor naslova prateći Netflixov model s originalnim sadržajem. 

Što se Hrvatske tiče, Netflix je stigao prvi od streaming servisa, 6. listopada 2016., zbog čega je Hrvatima i danas najprepoznatljiviji streaming servis.

Gaming industrija, zbogom DVD-ovi i ekskluzivno prenošenje borbe Mikea Tysona 

U srpnju 2021. Netflix je zaposlio Mikea Verdua na mjesto potpredsjednika razvoja igara. Plan je bio do 2022. godine dodati na servis i - videoigre.

Netflix je tada najavio planove za izdavanje mobilnih igara koje bi bile uključene u pretplatu. Probne ponude prvi put su pokrenute za korisnike Netflixa u Poljskoj u kolovozu 2021. nudeći mobilnu igru temeljenu na seriji Stranger Things "Stranger Things 3: The Game", i to besplatno za pretplatnike preko Netflixove mobilne aplikacije.

Dvije godine nakon toga, 18. travnja 2023. Netflix je objavio da će krajem godine ukinuti svoju uslugu slanja DVD-ova poštom. Korisnici te usluge mogli su zadržati DVD-ove koje su primili. Otkako je osnovan, Netflix je poslao više od 5 milijardi DVD-ova diljem svijeta. Sredinom ovog mjeseca Netflix je prenosio borbu Mikea Tysona i Jakea Paula uživo, a pratilo ju je 108 milijuna korisnika diljem svijeta.

Profit koji se broji u milijardama i nastojanje da čine ono što nije znao Blockbuster

Netflix se pametnim ulaganjem, inovacijama i iskorištavanjem prilika na tržištu čvrsto drži na prvom mjestu streaming servisa s ogromnim prihodima i dobitima. Prema financijskim izvještajima, Netflix je u 2023. godini ostvario prihode od 32.6 milijardi dolara, dok je neto dobit iznosila 4.5 milijardi dolara. 

Netflix glavnim dijelom zarađuje od pretplata. Korisnici plaćaju mjesečne naknade za pristup sadržaju na platformi, a nude im se različiti planovi pretplate (standard, premium, osnovni), koji se razlikuju po cijeni i broju uređaja na kojima korisnici mogu istovremeno gledati sadržaj. Osnovni paket u Hrvatskoj košta 4.99 eura mjesečno, standardni paket 7.99 eura mjesečno, dok premium paket iznosi 9.99 eura mjesečno.

Što se troškova tiče, glavni trošak Netflixa je stvaranje i licenciranje sadržaja. Očekuje se da će Netflix u 2024. godini potrošiti više od 17 milijardi dolara na produkciju sadržaja. Valja napomenuti da iako Netflix izdvaja ogromna sredstva za proizvodnju svojih originalnih filmova i serija, plaća i prava na sadržaj drugih proizvođača, što je dodatni trošak. 

Gledajući sve ove brojke i uspješnost, lako je pomisliti kako je Netflix prevelik da propadne. No ako se iz priče o propasti Blockbustera išta da naučiti, onda je to da Netflix i dalje mora inovirati i prilagođavati se novim uvjetima tržišta, konkurenciji i promjenjivim korisničkim navikama. A oni to ipak znaju najbolje - stoje iza rušenja cijele jedne grane industrije zabave kako bi stvorili mjesto za drugu - svoju streaming servis granu industrije zabave.