Sever u Otvorenom: Poslodavcima koji daju otkaze treba obustaviti sve potpore
TEMA sinoćnjeg Otvorenog bile su mjere vlade za spas gospodarstva. Gosti emisije bili su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a Josip Tica, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić te predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Ćorić: Na prvom je mjestu zdravlje i sigurnost građana
Prvi je govorio ministar Ćorić koji je rekao kako je na prvom mjestu zdravlje i sigurnost građana.
“Na prvom je mjestu zdravlje i sigurnost naših građana. Štiteći zdravlje i sigurnost građana u proteklim smo tjednima smo učinili niz mjera koje su na gospodarstvo djelovale restriktivno. Drugi prioritet naše vlade je zdravlje hrvatskog gospodarstva. Nećemo dopustiti da se Hrvatskoj dogodi kriza iz 2008. i 2009. godine. Naš travanjski paket mjera koji će biti predstavljen u četvrtak ići će u smjeru da poveća likvidnost poduzetnika te da učvrsti našu poziciju obrane svakoga mjesta u RH. Trenutni paket mjera koji je već jednim dijelom u funkciji, a zapravo dio njega počinje funkcionirati iz dana u dan polučio je rezultate. S današnjim rezultatom 310 tisuća ljudi odnosno 52 tisuće poduzetnika koriste mjeru 3.250 kuna. Ta je mjera utjecala na sentiment niza poduzetnika”, rekao je ministar.
Dodao je kako je jasno da oporba ima svoje viđenje rješenja problema. “Jedini tko ima odgovornost za ekonomsku perspektivu je vlada RH”, rekao je.
Majetić: Poslodavci su zabrinuti
Čelnik HUP-a je rekao kako su poslodavci jako zabrinuti i kako su pred njima veliki izazovi.
“Velika je zabrinutost poslodavaca, veliki su izazovi pred nama. Ono što mi moramo znati jest s čime se ulazi "u novi start" kada situacija s virusom završi. Ono što je interes svih poslodavaca jest da krenemo sa što manjim dugom koji smo stvorili dok nismo radili ništa. U svim mjerama koje Vlada radi, treba ići prema nula troškova za vrijeme dok hiberniramo. Imat ćemo bolju startnu poziciju kada se sve ovo završi pa bi i utjecaj recesije bio manji”, rekao je i dodao kako je HUP poslao niz prijedloga na mejlove Ministarstva financija te čeka odgovore.
SDP-ovac Tica: Kada je kriza moraš brzo djelovati
SDP-ovac Josip Tica rekao je kako je SDP predstavio svoje mjere koje je uputio u proceduru.
“Mi smo u pet dana proizveli deset zakonskih prijedloga, htjeli smo vladi demonstrirati kako se to radi. Dakle, kada je kriza moraš brzo djelovati moraš biti odrješit te batina kojom udaraš problem mora biti ogromna. Iznos mora biti zastrašujući. Zašto? Ključna je stvar da preveniraš domino efekte koji idu u krivu stranu. To se radi enormnim paketom pomoći. Dati ću primjer Slovenije. Vlada će platiti sve račune za 8 dana te otkupiti sva loša potraživanja od svih poduzetnika u zemlji. Kraj panike, računi se nastavljaju plaćati. Isto vrijeme prodali su milijardu dolara obveznica ispod 1 posto kamatne stope. Mi ćemo tek šest dana nakon toga razmišljati…”, ispričao je Tica.
Na to je pak Ćorić replicirao.
“Nema potrebe za velikim batinanjem niti za iznosima koje niste u stanju kontrolirati. Slovenska vlada je u svojem iznosu imala mjere koje su nekoliko puta manje od mjera kojima mi baratamo. Sve se svodi na kreditne linije, na namirivanje dijela plaća, za što namjeravaju potrošiti 51,5 milijuna eura. Naša je ideja vrlo jasna, a to je likvidnost hrvatskog poduzetništva i gospodarstva. Postavlja se pitanje kako uslijed šoka potražnje i ponude, kako kada se sve završi, krenuti naprijed. Ideja je da idemo u smjeru nula prihoda, nula rashoda. Mjere će se odnositi za poticanje potražnje privatnog sektora te će se jedan moment odnositi na poticanje potražnje kućanstava, odnosno fizičkih osoba”, rekao je Ćorić u emisiji Otvoreno.
Sever: Izrazito smo zainteresirani i za očuvanje radnih mjesta i za očuvanje plaća
Sindikalist Krešimir Sever rekao je kako su sindikalisti izrazito zainteresirani i za očuvanje radnih mjesta i za očuvanje plaća.
"Ne smije se dogoditi scenarij iz krize 2008. i 2009. godina, kad se krenulo potpuno krivim lijekovima i zbog čega je Hrvatska toliko dugo ostala u krizi u recesiji. Važno je da se s jedne strane očuvaju radna mjesta pod svaku cijenu, ljudi ne smiju dobivati otkaze. Da poslodavci kojima to treba dobiju dovoljno visoke potpore da s njima mogu podmiriti dio plaće. S druge strane država im je jasno obećala da će ih poštedjeti plaćanja doprinosa za neko razdoblje. Nemojmo zaboraviti da je u tim doprinosima uz zdravstveno i mirovinsko osiguranje. To su novci tih radnika, tu se ne smije dogoditi otpuštanje, a da se to ne nadoknadi. Država je rekla da će u trenutku kad se steknu uvjeti moći poslodavci to platiti beskamatno na 24 rate. Dogovaraju se i mjere da banke daju potpore sa svoje strane. To bi za početak trebala biti jedna dobra mjera s kojom se kreće. Gdje će to kasnije završiti treba vidjeti", započeo je Sever.
"Ne bi bilo dobro da se krene odjednom sa svim jer je pitanje koliko će dugo ova kriza trajati i kakvi će biti rezultati. Ono što smo vidjeli to je da se i u EU pokreću neke inicijative, primjerice od Europske konfederacije sindikata, gdje je i danas otišla jasna poruka prema EU, koja kaže sljedeće da tvrtkama koje su krenule pripremati isplatu dividende ne treba davati državne potpore. Jer se priprema dividenda od 359 milijardi eura, 12 milijardi više nego što je to bilo lani. One tvrtke koje gledaju da dio novca izvuku kroz dividendu, koje ne vide stvarno stanje, one će ili na to morati platiti enormno visoku kamatu, jer moraju dati svoj doprinos, to se mora preslikati i na Hrvatsku", ispričao je.
"Onaj tko danas želi dobiti potporu za svoje radnike mora steći uvjete, s jedne strane nema dividende, s druge strane nema bonusa prema vršnim menadžerima i upravama te se trebaju stvoriti uvjeri da se očuvaju radna mjesta i plaće pod svaku cijenu kako bi se očuvala potražnja. Bez čuvanja radnih mjesta, bez plaća kojima će se poticati potrošnja nijedna druga mjera zapravo ne funkcionira", rekao je Sever.
Ćorić je replicirao i njemu rekavši kako su svima u ovom trenutku u interesu radna mjesta.
“Ni do kakve izmjene zakonskog okvira neće doći bez prethodnih konzultacija i suglasja sa socijalnim partnerima. Nema govora da se od toga odustane”, rekao je.
“Nadamo se da ovo neće dugo trajati”
Davor Majetić rekao je kako danas otprilike 20% radnika radi i dalje normalno te nemaju problema sa svojim radnim aktivnostima.
“Mi moramo kroz mjere pomoći onima koji rade da rade koliko god mogu. Imate primjerice građevinu kojoj treba omogućiti da rade, a imate i poljoprivredu gdje su trenutno ljudi kod kuće. Da se onaj dio kotača koji nije stao da nastavi raditi”, rekao je.
Ćorić je pak dodao kako se nada da ovakva zaključanost gospodarstva neće dugo trajati.
“To je devastirajuće”, dodao je.
Sever: Poslodavci moraju pasti s nogu da održe radna mjesta
Sever je dodao kako poslodavcima koji se rješavaju radnika treba obustaviti sve potpore.
“Treba napomenuti da nakon što država da potporu poslodavcima ne znači da poslodavac smije radniku isplatiti samo tu potporu. Njega i dalje obvezuju pravilnici i zakoni. Zato se dio poslodavaca toliko i gurao kako bi se van snage stavili zakoni o radu, kolektivni ugovori i slično da sasvim svojevoljno mogu spustiti plaće radnicima do minimalca ili nekog drugog iznosa. Bez dogovora s radnikom se to ne može raditi i sada poslodavci traže prostor da im se jednostavnije riješiti radnika, ali tako se ne bi smjelo funkcionirati. Takvim bi poslodavcima država trebala obustaviti sve potpore i s jedne i s druge strane. Ne samo svoje potpore i uplate nego i da ne dobivaju povoljnosti za poček kredita i slično. Mi razumijemo sve poteškoće, ali oni ovdje moraju pasti s nogu da se plaće i radna mjesta zadrže”, dodao je Sever.
Kakvo je stanje u Eurozoni?
Na pitanje kakva je situacija u Europskoj uniji ministar je rekao kako Eurozona kao i sve zemlje koje imaju uveden euro imaju veću pomoć.
“Što se tiče zaduživanja RH, likvidnosti će biti dovoljno, bit će namirena na domaćem i stranom tržištu”, dodao je i zaključio: “Likvidnosti će biti, radna će mjesta biti sačuvana, nema straha.”
Sever: Treba maknuti podjele radnika u realnom i javnom sektoru
Na pitanje može li se dogoditi da radnici u realnom sektoru budu u lošijoj poziciji nego oni u javnoj te kako podjednako nositi teret krize, Sever kaže da se treba maknuti od tih podjela.
“Treba se maknuti od tih podjela koje se vrlo često umjetno guraju u javnosti između radnika u realnom sektoru i u državnim i javnim službama. Sve su to radnici koji pošteno i odgovorno rade u privatnom i u javnom sektoru.
Vrlo često dolaze poruke od nekih poslodavaca 'mi stvaramo prihod za plaće onih u javnim službama', kao da su to trutovi koji rade na teret društva. Vidimo što rade liječnici, medicinske sestre, policajci, carinici, ljudi koji rade na šalterima, učitelji, nastavnici. Jesu li to trutovi? Ne. Često se gura teza da se uzme radnicima u javnom sektoru i da se tim novcem pomogne onima u privatnom. Međutim treba vidjeti koliki je iznos za plaće u tom trenutku. Tako ćemo vidjeti da isti tren kad država isplati tim radnicima plaće, gotovo pola tih iznosa iz bruto troška se vraća natrag zajednici kroz doprinose, poreze i prireze", rekao je.
Kaže i kako bi te uštede bile manje nego se čini.
"Uštede su manje nego se to čini. S druge strane je pitanje kome uopće uzeti. Liječnicima, svima koje sam pobrojio i mnogima koji nisu ubrojeni? I to je priča koju treba demistificirati. Sindikati ni radnici nisu tvrdoglavi ni glupi. Za razliku od, vrlo često, poslodavaca, menadžera koji su sebi u krizi isplaćivali bonuse i dobivali doprinose. Za razliku od njih, radnici su bili spremni na odricanja. Jasno je ako dođe do krize da se dalje ne može i da treba sjesti i dogovoriti se”, ispričao je Sever.