MNOGI ljudi pitaju se koliko bi najduže mogli živjeti kada bi se ponašali savršeno u skladu sa svim zdravstvenim preporukama.

Najstarija osoba ikada zabilježena, Francuskinja Jeanne Calment (na naslovnoj slici gore), umrla je u dobi od 122 godine. Zanimljivo je spomenuti da je u dubokoj starosti pila čašu vina dnevno te da je sa 112 počela pušiti.

No statističari sa sveučilišta Erasmus u Rotterdamu i sveučilišta Tillburg, koji su promatrali dob u kojoj je 75.000 ljudi u Nizozemskoj umrlo u 30 godina do 2017. godine, utvrdili su da je ona iznimka te da je najduža dob koju neki statistički značajan broj ljudi može očekivati značajno niža.

Očekivani životni vijek se u 100 godina udvostručio

Očekivano trajanje života u 20. stoljeću se gotovo udvostručilo (grafikon dolje).

Očekivano trajanje života danas u Hrvatskoj je 77.72 godine, a u Japanu, koji je poznat po dugovječnosti, je oko 84.62 godine.

Očekivano trajanje života se svuda u svijetu malo razlikuje kod muškaraca i kod žena - žene u prosjeku žive nešto duže. Zanimljivo je da se u razvijenim zemljama posljednjih godina bilježi mali pad, uglavnom zbog pandemije covida-19, ali i zbog nekih drugih razloga kao što su primjerice porast nejednakosti, epidemija pretilosti i zlouporaba opasnih droga kao što je fentanil.

Što je maksimalni životni vijek?

No to prosječno očekivano trajanje života nije isto što i najduži životni vijek koji možemo očekivati. U izračunu očekivanog trajanja života u obzir se uzimaju svi oni koji su umrli u bilo kojoj dobi - od djetinjstva do starosti iz bilo kojih razloga - pri porodu, od zaraznih bolesti, preko automobilskih nesreća do ratova.

S druge strane, prosječni maksimalni ljudski životni vijek predstavlja godine do kojih se dolazi izračunom među najstarijim stanovnicima koji su uspjeli doživjeti duboku starost. Taj izračun dopušta da neki rekorderi žive nešto duže ili kraće od tog vijeka. To je ono za čime su tragali nizozemski znanstvenici.

Rezultati novog istraživanja temelje se na trajanju života 75.000 Nizozemaca koji su umrli u posljednjih 30 godina u dobi od najmanje 94 godine. Oni su pokazali da muškarci koji žive "savršeno zdravo" mogu doživjeti najviše 114.1 godinu, a žene 115.7.

Plafon je već dosegnut

Profesor John Einmahl, jedan od trojice znanstvenika koji su proveli studiju, rekao je da, iako danas živimo dulje nego prije 100-tinjak godina, čini se da postoji granica koliko će dugo većina ljudi živjeti.

"Ljudi u prosjeku žive duže, ali najstariji među nama nisu postali stariji u posljednjih trideset godina", rekao je, napominjući da se broj ljudi koji navršavaju 95 godina u Nizozemskoj gotovo utrostručio.

"Ovdje sigurno postoji neka vrsta zida. Naravno, prosječni životni vijek se produžio. No sama maksimalna gornja granica nije se promijenila", dodao je.

Do sličnog nalaza došli su i američki znanstvenici

Do slične gornje granice od 115 godina došli su i američki znanstvenici s Albert Einstein College of Medicine.

Američki tim proveo je istraživanje podataka o godini smrti u 40 zemalja, a potom se fokusirao na ljude za koje je potvrđeno da su doživjeli 110 ili više godina između 1968. i 2006. u četiri zemlje s najvećim brojem dugovječnih osoba - SAD-u, Francuskoj, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Plafon je dosegnut krajem 1990-ih

Njihova studija, objavljena u časopisu Nature, otkrila je da je dob smrti superstogodišnjaka naglo porasla između 1970-ih i ranih 1990-ih, te da je oko 1995. godine dosegnula plato. Zanimljivo je da se taj plato dogodio samo dvije godine prije 1997. godine u kojoj je umrla 122-godišnja Francuskinja.

Na kraju, američki su znanstvenici izračunali da je vjerojatnost da će jedna osoba bilo gdje u svijetu u određenoj godini doživjeti 125 manja od 1 na 10.000. Drugim riječima, za očekivati je da se u 10-ak tisuća godina pojavi jedna osoba koja će doživjeti tako iznimno duboku starost.

Treba se orijentirati na zdravu starost

Dr. Jan Vijg, voditelj katedre za molekularnu genetiku i profesor oftalmologije i vizualnih znanosti na Albert Einstein College of Medicine, rekao je da bi daljnji napredak u borbi protiv zaraznih i kroničnih bolesti mogao još produžiti prosječni životni vijek, ali ne i maksimalni.

"Iako je zamislivo da bi terapijski pomaci mogli produljiti ljudsku dugovječnost iznad granica koje smo izračunali, takav napredak trebao bi nadjačati mnoge genetske varijante koje, kako se čini, kolektivno određuju ljudski vijek", rekao je dr. Vijg.

"Možda bi resursi koji se sada troše za produljenje životnog vijeka umjesto toga trebali ići na produljenje zdravstvenog vijeka - na trajanje starosti provedene u dobrom zdravlju", dodao je.

Maksimalan mogući životni vijek

U trećoj studiji, koja je objavljena 2021. u časopisu Nature Communications, znanstvenici su pokušali istražiti koliko dugo bi čovjek mogao živjeti ako bi nekom kombinacijom slučajnosti i genetike uspio izbjeći da umre od raka, bolesti srca ili u prometnoj nesreći. Drugim riječima, pokušali su utvrditi može li se život produžavati unedogled ili postoji neka prirodna granica, prirodno propadanje tijela koje to neće dozvoliti.

Kako bi procijenili odstupanja od stabilnog zdravlja, znanstvenici su u tom radu pratili promjene u broju krvnih stanica i dnevnom broju koraka koje prijeđe neka osoba te ih analizirali po dobnim skupinama.

I za broj krvnih stanica i za broj koraka, uzorak je bio isti: kako je dob rasla, neki čimbenici osim bolesti doveli su do predvidljivog i postepenog opadanja sposobnosti tijela da povrati broj krvnih stanica ili sposobnost hoda na stabilnu razinu nakon svakog poremećaja.

Rezultati su pokazali da, kada se izostave sve stvari koje nas obično ubijaju, sposobnost našeg tijela da uspostavi ravnotežu u bezbrojnim strukturnim i metaboličkim sustavima nakon poremećaja i dalje s vremenom slabi. Čak i ako prođemo kroz život uz malo stresora, ovaj zadani pad postavlja maksimalni životni vijek za ljude na negdje između 120 i 150 godina.

Autori su zaključili da će na kraju krajeva, ako očite opasnosti ne skrate naše živote, to učiniti otkriveni temeljni gubitak otpornosti.