POVODOM Svjetskog dana štednje bankarski analitičari istaknuli su da se zbog niskih kamata i uvođenja poreza na štednju, sve više građana okreće ulaganju u dionice i investicijske fondove.

"Bitno je napomenuti da zbog trenda niskih kamatnih stopa, sve veći broj građana svoje štedne depozite ne oročava, već ih drži kao depozite po viđenju. U skladu s time, bilježi se pad ukupne oročene štednje. S obzirom na globalne trendove kamatnih stopa, kao i okruženje niskih kamatnih stopa na domaćem tržištu, očekujemo daljnji nastavak tog trenda", izjavio je za Index Alen Kovač, makroekonomist Erste banke.

Štednja ovisi o poticajnim ili destimulacijskim mjerama, ali prije svega o gospodarskim prilikama u državi.

"Ukupna dinamika štednje prvenstveno je određena ekonomskim rastom gospodarstva. Kada govorimo o građanima, bitnu ulogu imaju ovogodišnji dobri rezultati turizma, oporavak na tržištu rada, kao i ubrzavanje rasta plaća, koji podržavaju ubrzavanje rasta depozita", naveo je Kovač.

Prosječna ušteda hrvatskoga građanina

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao je oko 45.600 kuna depozita u kreditnim institucijama, a klasični oročeni depoziti čine najveći pojedinačni dio financijske imovine kućanstava Hrvatske.

"Zbog pada pasivnih kamatnih stopa i uvođenja poreza na štednju, građani su dio raspoloživih sredstava preusmjerili u dionice i investicijske fondove, no to je premalo da bi značajnije utjecalo na promjenu strukture financijske imovine sektora kućanstva“, istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, na okruglom stolu u povodu obilježavanja Svjetskog dana štednje.

Najviše se štedi u Zagrebu, na moru duplo više nego na kontinentu

Prema analizi HGK, apsolutna vrijednost depozita u kontinentalnom je dijelu zemlje 35,8 posto viša nego u obalnom dijelu zemlje. No taj prosjek se prvenstveno može zahvaliti Zagrebu u kojem je koncentrirano 28 posto svih depozita. Bez Zagreba, kontinentalna Hrvatska ima 30 posto manju vrijednost depozita od jadranske, koja ima 83 posto veću vrijednost depozita po stanovniku.

U jadranskoj Hrvatskoj, koja uključuje sedam primorskih županija, prosječan je iznos depozita po stanovniku krajem prošle godine iznosio 55.849 kuna. Kontinentalna Hrvatska, koja uključuje 13 županija i grad Zagreb, imala je, pak, 30.489 kuna depozita po stanovniku.

Ne računajući grad Zagreb, prosječan depozit po stanovniku kontinentalne Hrvatske iznosi 27.741 kunu, što je duplo niže u usporedbi s jadranskim područjem.

Prema podacima HGK, krajem prošle godine ukupni su depoziti kućanstava u Hrvatskoj iznosili 190,36 milijardi kuna. 

Kako vi štedite? Recite nam u anketi!