Švedska je nekad bila najliberalnija zemlja u EU. Sada bi desnica mogla na vlast
LIJEVA koalicija predvođena socijaldemokratima na parlamentarnim izborima u Švedskoj ostvarila je tijesnu pobjedu nad strankama desnog centra, dok su antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške, pokazuju privremeni podaci državne izborne komisije.
Nakon prebrojenih glasačkih listića u gotovo sva 6.004 okruga, sa 40,6 posto glasova u blagom vodstvu se nalazi vladajuća stranka lijevog centra Socijaldemokrati premijera Stefana Lofvena, te Zeleni i njihova parlamentarna saveznica Lijeva stranka.
Nitko nema potrebnu većinu
S druge strane, četveročlani blok desnog centra Savez, koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana, koji na mjestu premijera vidi konzervativnog vođu Ulfa Kristerssona, trenutno osvaja 40,3 posto glasova, pokazuju privremeni podaci državnog izbornog tijela.
Time koaliciji lijevog centra u parlamentu od 349 zastupnika pripada 144 mjesta, a Savezu 142, a s obzirom na to da nitko nema potrebnu većinu od 175 mjesta, to ukazuje na neizvjesnosti u vezi formiranja vlade.
Nacionalisti poručuju: Ostvarit ćemo ogroman utjecaj na ono što će se događati u Švedskoj
Nacionalistički Švedski demokrati trenutno dobivaju 17,6 posto glasova, značajno više od prošlih izbora, kada su imali 12,9 posto podrške.
To im donosi 63 zastupnička mjesta, a njihov čelnik Jimmie Akesson poručio je nakon objavljenih privremenih rezultata kako je spreman razgovarati i surađivati sa svim ostalim strankama, kazavši kako dobitak na ovim izborima želi prevesti u stvarni utjecaj.
"Ostvarit ćemo ogroman utjecaj na ono što će se događati u Švedskoj tijekom sljedećih tjedana, mjeseci i godina", ustvrdio je Akesson, koji je svoju stranku proglasio pobjednikom izbora.
Nada se da njegova stranka, koja se zalaže za izlazak iz EU-a i obustavljanje imigracija, može imati odlučujuću ulogu u pregovorima oko formiranja vlade.
Tko će s kim koalirati?
Također, Akesson je čelniku koalicije desnog centra Kristerssonu izazovno poručio da bira između traženja potpore od Švedskih demokrata i još četiri godine vlade socijaldemokratskog premijera Lofvena.
Kristersson je, pak, nakon objave preliminarnih rezultata poručio Lofvenu da je vrijeme da odstupi sa svoje pozicije, dok je istovremeno odbacio mogućnost suradnje s Akessonovom strankom.
"Tijekom cijelih izbora bili smo u potpunosti jasni. Savez neće vladati ili razgovarati o tome kako formirati vladu sa Švedskim demokratima", poručio je Kristersson.
"Treba nadići političke podjele"
Loftven je kazao da ne namjerava odstupiti, pritom pozvavši koaliciju desnog centra na međublokovsku suradnju kako bi se našao izlaz iz političke "slijepe ulice".
"Nijedna strana nema većinu, stoga je jedino prirodno nadići političke podjele kako bi se moglo upravljati Švedskom", rekao je Lofven.
Pobornicima je poručio da su Švedski demokrati "slavili Hitlera i rasplamsali plamen rasizma", ustvrdivši da umjerene stranke imaju "moralnu odgovornost" za formiranje vlade.
Nekad najliberalnija
U jeku strahova od imigracije, Švedska je tako kao jedna od najliberalnijih europskih država na ovim izborima doživjela skretanje udesno.
Ultradesne stranke proteklih su godina postigle značajan uspon širom Europe u jeku sve jačih strahova za vlastiti nacionalni identitet i učinaka globalizacije nakon sukoba na Bliskom istoku i u Africi.
Tako je priljev od 163.000 tražitelja azila 2015. - najviše u Europi u odnosu prema broju stanovnika od 10 milijuna - polarizirao i glasače u Švedskoj i razbio političke konsenzuse.