KAKO u svijetu započinje kampanja cijepljenja protiv covida-19, sve više se tematizira problem kolebljivosti ili odbijanja cjepiva.

>> Novo istraživanje: Cijepiti se želi više od pola Hrvata, najskeptičniji su Slavonci

Stručnjaci procjenjuju da će za stvaranje kolektivnog imuniteta trebati procijepiti oko 70% ljudi. Postizanje tog cilja važno je kako bi se pandemija zaustavila te kako bi se zaštitili ljudi koji se iz objektivnih razloga ne mogu cijepiti ili oni kod kojih cjepivo nije stvorilo dovoljnu zaštitu. Treba imati na umu da učinkovitost cjepiva nije 100%, što znači da se čak i neki postotak cijepljenih može zaraziti.

Otpor prema cijepljenju velika je prijetnja globalnom zdravlju

No, zapreka u ostvarenju tog cilja mogla bi biti kolebljivost prema cijepljenju. Danas u svijetu odbijanje i odgađanje cijepljenja pridonose sve većem broju izbijanja bolesti koje se mogu spriječiti cjepivima, kao što su, primjerice, ospice i dječja paraliza. Iz tog razloga Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 2019. godine kolebljivost prema cijepljenju jednom od deset najvećih prijetnji globalnom zdravlju.

Čimbenici koji utječu na povjerenje, odnosno nepovjerenje prema cjepivima su, među ostalim, povjerenje u zdravstvene sustave, u pružatelje usluga i upravljanje sustavima, odnosno u vlasti, informacije i percepcije o važnosti cijepljenja te sigurnost i djelotvornost cjepiva. No, na stav prema cijepljenju mogu utjecati i neki drugi čimbenici poput, primjerice, svjetonazora i vjerskih uvjerenja te psihološkog i socijalnog profila ljudi.

U SAD-u povjerenje prvo palo pa poraslo

U Hrvatskoj postoje neka istraživanja kolebljivosti prema cijepljenju, no ona su uglavnom sva napravljena prije nove pandemije. Ipak, neki zanimljivi uvidi o toj temi mogu se dobiti i iz aktualnih studija u svijetu.

Posebno ažurna i temeljita istraživanja provodi američki nestranački trust mozgova Pew Research Center. Prema njegovom novom istraživanju, Amerikanci su se u svibnju 2020. izjašnjavali da bi se cijepili u vrlo visokom postotku od 72%. U rujnu je to povjerenje u cjepiva palo na samo 51%, da bi u studenom naraslo do 60%.

Značaj povjerenja u cjepiva

Među onima koji su se izjasnili da se vjerojatno ili sigurno neće cijepiti oko 46% izjavilo je da bi moglo promijeniti mišljenje kada se drugi budu cijepili te kada budu imali više podataka. Oko 21% prilično je sigurno da se neće cijepiti unatoč navedenom.

Iako je većina Amerikanaca spremna cijepiti se, s druge strane većina ih nije sprema biti u prvim redovima. Naime, oko 62% ne bi se osjećalo ugodno da bude među prvima koji će primiti cjepivo. Samo 37% izrazilo je spremnost da budu u toj skupini.

Drugim riječima, očito je da na kolebljivost stanovnika SAD-a snažno utječu percepcije o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva.

Može se pretpostaviti da će povjerenje u cjepiva rasti kako će rasti broj procijepljenih. Naime, u prošla dva tjedna u SAD-u je cijepljeno 3.05 milijuna ljudi, a samo 11 je imalo tešku anafilaktičku reakciju. U isto to vrijeme od covida-19 oboljelo je 2.8 milijuna Amerikanaca, a umrlo je 35.793 (grafika dolje).

Problem lažnih vijesti o teškim nuspojavama

Jedan od velikih problema s kojima se suočavaju zdravstveni sustavi su kampanje antivakcinalista i teoretičara zavjera koji u javnosti šire strah od navodno teških nuspojava cijepljenja. Idealne platforme za to su društvene mreže, ali i neki opskurni, često desničarski mediji.

Psihologinja Anita Lauri Korajlija s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je sudjelovala u više istraživanja na temu stavova stanovnika Hrvatske prema cijepljenju, kaže da je na taj problem jasno ukazala studija provedena u Hrvatskoj.

"U istraživanju koje smo provele 2018. godine kolegica Vida Vasilj i ja upravo su pozitivna iskustva s cijepljenjem bila najznačajniji prediktor stavova prema cijepljenju", kaže naša psihologinja.

"Preplavljenost društvenih mreža pričama o negativnim iskustvima, koju, nažalost, već sad imamo u obliku fake newsa kad se radi o cjepivu protiv covida-19, samo podržava strah od cijepljenja i eventualnih posljedica. Ljudi koji se boje negativnih posljedica posebno su prijemčivi za takve lažne vijesti, a  čak i kad im se predoči informacija da je vijest bila lažna, šteta je već učinjena - strah je usađen i učvršćen", kaže Lauri Korajlija

Demokrati su manje kolebljivi od republikanaca

Brojna istraživanja Pew Research Centra pokazala su da povjerenje u cijepljenje, ali i u znanost generalno, osim o povjerenju u sigurnost cjepiva, u značajnoj mjeri ovise i o političkoj pripadnosti i o svjetonazoru.

Neka ranija istraživanja PRC-a tijekom pandemije pokazala su da demokrati podjednako kao republikanci covid-19 vide kao prijetnju za ekonomiju. Oko 88% demokrata i 84% republikanaca tada je covid-19 smatralo prijetnjom za gospodarstvo.

Republikanci doživljavaju covid-19 kao značajno manju prijetnju zdravlju

No ista studija utvrdila je da republikanci pandemiju doživljavaju kao značajno manju prijetnju javnom zdravlju nego demokrati.

Primjerice, u srpnju je čak 88% demokrata covid-19 smatralo velikom prijetnjom javnom zdravlju, dok je taj udio među republikancima bio samo 46%.

Ovaj jaz ostao je sličan tijekom cijele pandemije.

To se dijelom možda može objasniti činjenicom da republikanci u većem postotku žive u ruralnim krajevima s rjeđim stanovništvom koji su tijekom pandemije bili manje pogođeni od urbanih područja poput New Yorka u kojima je postotak demokrata veći.

Republikanci značajno manje vjeruju znanstvenicima od demokrata

No nepovjerenje republikanaca prema cijepljenju, ali i znanosti trajnije je od pandemije - ono je tradicionalno značajno niže nego što je u demokrata.

Povjerenje u znanstvenike tijekom epidemije u SAD-u je blago poraslo, no zanimljivo je da je taj porast zabilježen samo kod demokrata. Veliki jaz koji je u tom smislu postojao i ranije tako je postao još veći.

Danas 39% Amerikanaca kaže da imaju veliko povjerenje u znanstvenike da djeluju u najboljem interesu javnosti, što je porast s oko 35% od prije izbijanja pandemije. Međutim, povjerenje u znanstvenike sada je još više stranački podijeljeno nego u bilo kojem trenutku otkako je Pew Research Center prvi put postavio ovo pitanje 2016. godine. Sada 55% demokrata kaže da imaju veliko povjerenje u znanstvenike, u usporedbi sa samo 22% republikanaca koji kažu da je isto kakvo je bilo i prije.

Nepovjerenju u znanost u Hrvatskoj pridonijeli su istupi nekih znanstvenika

Lauri Korajlija kaže da je u istraživanju iz 2018., provedenom u Hrvatskoj na gotovo 800 sudionika, povjerenje u znanstvenike bilo, uz iskustva s cijepljenjem, značajan prediktor stavova prema cijepljenju.

"Prošla godina bila je godina u kojoj je znanost bila pod posebno velikom pozornošću opće javnosti, a znanstvenici iz različitih područja iznimno aktivni i usmjereni na pronalaženje rješenja i olakšavanje života tijekom pandemije. Početno povjerenje u znanost i znanstvenike,tijekom pandemije ponešto je palo. Kako je rješenje bilo sve izvjesnije tako je i skepsa prema rješenju rasla. Nažalost, sigurna sam da istupi nekih znanstvenika u javnosti i javno razrješavanje nesuglasica nisu pomogli u održavanju povjerenja. Voljela bih da nam je to svima škola za sljedeći put, kojeg, iskreno se nadam, neće biti tako skoro", kaže Lauri Korajlija.

Podjele po drugim čimbenicima - rasama, obrazovanju, prihodima

Istraživanje Pew Researcha u SAD-u pokazuje da razine povjerenja u cjepiva ovise i o nekim drugim čimbenicima.

Primjerice, muškarci imaju veće povjerenje u cjepiva (67%) nego žene (54%). Najviše povjerenja imaju azijati (83%), nešto manje bijelci i hispanjolci (61%/63%), a najmanje crnci (42%).

Slično vrijedi za najobrazovanije s postdiplomskim studijima (75%) u odnosu na one koji su samo završili koledže (55%). U cjepiva također imaju više povjerenja ljudi s višim primanjima (71%) nego oni s niskim (55%).

Umjereni pripadnici većinskih religija nemaju problema s cijepljenjem, ali...

Većinske religije uglavnom ne pokazuju značajno protivljenje cijepljenju, barem ne načelno. No, u njihovim redovima često se javljaju fundamentalisti koji imaju problema kada je cijepljenje povezano s nečime što doživljavaju etički problematičnim.

Jedan takav primjer je cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV) koji može uzrokovati rak kod žena. Neki fundamentalisti to cjepivo, koje se daje mladima, osobito djevojkama, doživljavaju kao svojevrsno zeleno svjetlo za prerano upuštanje u spolne odnose.

Osim toga, neki pripadnici velikih religija mogu imati problema s određenim sastojcima povezanim s razvojem ili pohranjivanjem cjepiva. Primjerice, neki kršćanski fundamentalisti smatraju da je problem novih cjepiva to što su razvijana uz pomoć nizova stanica koje potječu od dvaju fetusa. Zanimljivo je pritom da su na protivljenje takvim cjepivima pozivali i neki hrvatski katolički svećenici i teolozi unatoč tome što je službeni Vatikan svojim vjernicima preporučio cijepljenje istaknuvši da su linije stanica korištene u razvoju cjepiva jako udaljene od izvornih stanica iz kojih su dobivene umnožavanjem te da etički problem nije sadržan u samom materijalu, odnosno u umnoženim stanicama, već u činu pobačaja koji se dogodio prije pola stoljeća. Vatikan je također istaknuo da treba imati na umu da se cijepljenjem čuvaju milijuni života.

Neki muslimanski poglavari posljednjih tjedana problematiziraju cijepljenje novim cjepivima jer se u njima koristi želatina podrijetlom iz svinja. Ona se cjepivima dodaje kao stabilizator koji štiti aktivne sastojke od razgrađivanja tijekom proizvodnje, transporta i skladištenja. Nažalost, Islamska zajednica BiH službeno je poručila svojim vjernicima da ne koriste cjepiva koja sadrže želatinu, iako stručnjaci ističu da se ona ne unosi kroz usta te da je modificirana i jako različita od izvorne. 

Radikalniji vjernici imaju niže povjerenje u cjepiva

Brojna istraživanja, uključujući i neka provedena u Hrvatskoj, pokazala su da manjinske vjerske skupine, koje su često radikalnije u svojim učenjima, i pripadnici new age religija, koji su skloni alternativnoj medicini i alternativnim stilovima života, imaju niže povjerenje u cijepljenje. Na to su tijekom ove pandemije, među ostalim, ukazali i prosvjedni skupovi protiv mjera na kojima su se često rame uz rame u značajnim udjelima okupljali antivakcinalisti, konzervativni vjernici, radikalni desničari i alternativci poput Lidije Gajski, Srećka Sladoljeva, Zlatka Hasanbegovića, Velimira Bujaneca i Karoline Vidović Krišto.

>>VIDEO Vidović Krišto i antivakseri na presici: "Znate li da su maske pogubne?"

Ta pojava ima dugu povijest. Naime, prvi žešći otpori cijepljenju dolazili su od vjerskih zajednica u protestantskim zemljama, osobito od baptista, kvekera, kalvinista i Jehovinih svjedoka. U novije vrijeme cijepljenju se, među ostalima, otvoreno protive pripadnici tzv. Kršćanske znanosti u SAD-u i Nizozemske reformirane crkve.

Ovaj povećani otpor među pripadnicima manjinskih i radikalnijih vjerskih zajednica utvrdilo je, među ostalim, istraživanje objavljeno u uglednom medicinskom časopisu Lancet.

Istraživanja u Hrvatskoj: Nepovjerenje u cjepiva veće kod vjerskih fundamentalista i alternativaca

U Hrvatskoj za sada nisu objavljena istraživanja stavova prema novim cjepivima protiv covida-19. No prije nekoliko godina rađeno je više studija koje su analizirale profile ljudi koji imaju negativne stavove prema cijepljenju.

Jedno istraživanje, koje su 2014. provele znanstvenice s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na čelu s Lauri Korajlijom, otkrilo je da su roditelji koji su pokazali nesklonost cijepljenju svoje djece pokazali veću sklonost teorijama zavjera, drastično slabije znanje o cijepljenju te veću sklonost alternativnim filozofijama i životnim stilovima.

Studija je također otkrila da zabrinjavajuće velik dio ispitanih roditelja ima vrlo slabo znanje o cijepljenju, da istovremeno drastično precjenjuje svoju informiranost te da više vjeruje podacima koji se mogu dobiti iz nepouzdanih izvora - na stranicama 'alternativaca', nevladinih udruga, new age pokreta i teoretičara zavjera, na forumima, iz medija i od članova obitelji, nego onima koji stižu od kvalificiranih stručnjaka - pedijatara, školskih liječnika, zdravstvenih djelatnika ili iz obrazovnih institucija (grafika dolje).

>>Festival slobode - protiv Stožera će govoriti teoretičari zavjera i protivnici maski

Sličan uzorak pokazalo je i istraživanje sociologa s Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom Aleksandra Štulhofera.

Prema njemu, na odbijanje cijepljenja ponajviše utječu četiri čimbenika - mlada dob roditelja, religioznost, sklonost alternativnoj medicini i posebno teorijama zavjera.

Prema studiji koju su naši znanstvenici objavili 2016. u časopisu Psychology, Health & Medicine, faktor rizika da će roditelj odbiti sva ili barem neka od obaveznih cjepiva gotovo je dvostruko veći kod mladih roditelja. Religioznost povećava taj rizik za oko 12 posto po svakom stupnju intenziteta vjerske prakse, a sklonost alternativnim metodama liječenja za gotovo 300 posto.

>>IMAMO REZULTATE ISTRAŽIVANJA O CIJEPLJENJU Dalmacija ide stopama Rumunjske u kojoj je umrlo 17 djece

Potrebne su jasne poruke i činjenice o cjepivima

Lauri Korajlija smatra da, uz sve navedeno, ipak treba imati na umu da su u podlozi otpora i sumnji prema cjepivima najznačajniji emocionalni razlozi.

"Svakako je važno davati jasne i transparentne podatke o učinkovitosti cjepiva i njegovim nuspojavama, ali je jednako važno strahu od cijepljenja pristupiti s razumijevanjem te u kampanjama pokušati adresirati razloge koji postoje u podlozi tog straha", poručila je za kraj.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.