GRUPA ljudi koja sjedi u paralelnim redovima, u uniformiranim ljubičastim prslucima, ruku svezanih na leđima i očiju prekrivenih crnim povezom. Njihove obrijane glave pognute prema tlu. Nalaze se na željezničkoj stanici. Između njih su policajci u crnim odorama. Jednog po jednog, odvode ih na vlak. Ne zna se kamo idu.

Ova snimka ne dolazi iz nacističke Njemačke četrdesetih godina prošlog stoljeća, već iz Kine - po svemu sudeći, iz sjeverozapadne pokrajine Xinjiang, gdje je prema procjenama stručnjaka oko milijun Ujgura prisilno odvedeno u takozvane "reedukacijske kampove". Ujguri su kineska manjina, etnički dio turkijskih naroda, a po vjeri muslimani.

U Kini ih, prema službenoj statistici, ima oko 12 milijuna. U autonomnoj ujgurskoj pokrajini Xinjiang, gdje gotovo svi kineski Ujguri žive, najbrojniji su narod - 46,4% prema 39% Han Kineza, većinskog naroda Kine. 

Međutim, istraživanje Memorijalne zaklade žrtava komunizma utvrdilo je na temelju kineskih državnih dokumenata da je stopa rasta stanovništva u dvije najveće ujgurske prefekture u Xinjiangu pala za čak 80% od 2015. do 2018.  

"Demografski genocid"

Njemački antropolog s američkim prebivalištem i viši suradnik ove zaklade Adrian Zenz optužio je Peking da provodi "demografski genocid" u intervjuu za France 24. Cilj je "etnički razrijediti" ujgursku većinu u Xinjiangu - s jedne strane prisilnim smanjenjem nataliteta Ujgura, a s druge strane doseljavanjem većinskih Han Kineza. 

Prisilno smanjivanje nataliteta jedan je od pet kriterija kojima UN definira genocid, naglasio je Zenz. 

Snimka napravljena dronom iz zraka nekako je procurila iz notorno tajnovite Kine i počela naveliko cirkulirati društvenim mrežama još prošle godine. Nije utvrđeno kad je i gdje snimka točno nastala, ali natpis "Detencijski centar Kashgar" sugerira da se radi upravo o zatočenim Ujgurima u kineskoj pokrajini Xinjiang. 

Jezivi video ponovo je postao aktualan kad ga je voditelj BBC-ja Andrew Marr prikazao svom gostu u emisiji 19. srpnja, kineskom veleposlaniku u Velikoj Britaniji Liu Xiamoingu. No Liu je naprosto odgovorio da ne zna što se događa na snimci.

Kineski veleposlanik: Nema takvih koncentracijskih kampova u Kini

"Ne znam odakle vam ova videosnimka. Znate, nekad imate transfere zatvorenika, u bilo kojoj zemlji", dodao je veleposlanik. 

Voditelj BBC-ja pojasnio mu je da su australske obavještajne službe analizirale snimku i potvrdile je kao autentičnu te da se zaista radi o Ujgurima koji su zatočeni i koje se ukrcava na vlakove. 

Veleposlanik je na to ponovo pokušao skrenuti s teme, tvrdeći da "takozvane zapadne obavještajne službe iznose lažne optužbe protiv Kine" i da danas u Xinjiangu živi 11 milijuna Ujgura, dok ih je prije 40 godina bilo samo 4-5 milijuna. 

"Nema takvih koncentracijskih kampova u Kini", inzistirao je veleposlanik Liu, negirajući i optužbe o etničkom čišćenju i prisilnim pobačajima i sterilizacijama za ujgurske žene. Čak i nakon što mu je prikazano svjedočanstvo jedne takve Ujgurke koja je prisilno sterilizirana, odgovorio je da je "državna politika strogo protiv takve prakse". 

"Ali ne mogu isključiti pojedinačne slučajeve, u bilo kojoj zemlji", dodao je, kao da su prisilni pobačaji i sterilizacija nešto što bi državni službenici radili samoinicijativno, u Kini ili bilo kojoj drugoj zemlji. 

Vladajuća Komunistička partija Kine (CCP) prvo je negirala da vlasti u Xinjiangu odvode muslimane u logore, da bi naknadno to priznala, opravdavajući ih kao nužnu mjeru u borbi protiv separatističkog terorizma koji je sporadično potresao ovu regiju desetljećima. Kineski režim opisuje kampove kao reedukacijske centre u kojima se Ujgurima osigurava strukovna obuka. No prema internim državnim dokumentima koje je pribavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), glavni cilj ovih kampova je osigurati da se Ujguri koji prolaze "reedukaciju" drže ideologije CCP-a. 

"Oni su zahvaćeni religioznim ekstremizmom. Naša svrha je riješiti se njihovih ekstremističkih misli", objasnili su kineski dužnosnici reporterima BBC-ja kojima su dozvolili posjet jednom takvom kampu. 

Jedan mladić u kampu objasnio im je da mu je policajac rekao da će se tu obrazovati i "transformirati misli". Čitav niz takvih kampova izgrađen je nedavno u Xinjiangu, okruženih visokim zidovima, bodljikavom žicom i promatračkim tornjevima.

"Nisu optuženi ni za kakav zločin, nisu završili ni na kakvom suđenju, ali Kina sada smatra da može utvrditi njihovu krivnju unaprijed", zaključio je pritom reporter BBC-ja John Sudworth.

>>BBC prvi put snimio kineski kamp za "transformaciju misli"

"Kampovi za ispiranje mozga"

Radi se o modelu "prediktivnog policijskog rada", kako je opisan u državnim dokumentima, u sklopu kojeg se "predviđa" tko bi mogao postati ekstremist ili kriminalac i onda ih se prisilno indoktrinira u kampovima, uz strogi nadzor i kazne.  

Zatočenike se stoga drži minimalno 12 mjeseci, izvijestio je New York Times prošle godine, ovisno o tome kako prođu na ideološkim testovima. Pritom, među ostalim, moraju pjevati ode Partiji, pisati "samokritičke" eseje, a čuvari, kojih ih često maltretiraju, pa čak i muče, imaju dužnost "spriječiti bijeg".

Voditelj američke satirične emisije Last Week With John Oliver opisao je u epizodi posvećenoj Kini i Ujgurima ove centre kao "kampove za ispiranje mozga".

Unatoč ovim javno dostupnim informacijama, kineski veleposlanik u Londonu uvjeravao je voditelja BBC-ja da Kina "tretira sve etničke grupe (u zemlji) kao jednake". 

Međutim, britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab optužio je ovog mjeseca Kinu za "teško i nečuveno" kršenje ljudskih prava Ujgura i najavio moguće sankcije protiv odgovornih. Službena peticija koja zahtijeva upravo to već je prikupila više od 100 tisuća potpisa u Velikoj Britaniji, što znači da će se o njoj raspravljati u parlamentu. Izvještaji o reedukacijskim kampovima i prisilnoj sterilizaciji "podsjećaju na nešto što nismo vidjeli dugo vremena", dodao je. 

Raab je, doduše, na pitanje radi li se o genocidu odgovorio da međunarodna zajednica mora biti "pažljiva" prije nego što iznese takve tvrdnje. 

I francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves le Drian osudio je zatvaranje Ujgura kao "neprihvatljivo" te zatražio od Pekinga da dopusti pristup nezavisnih promatrača Xinjiangu. 

"Ujguri na prodaju" prisilno proizvode pamuk za zapadne modne marke

U međuvremenu, koalicija od više od 180 organizacija za ljudska prava iznijela je ozbiljne optužbe, ne samo na račun kineskog režima već i zapadne modne industrije. Gotovo sve najveće modne marke i trgovački lanci umiješani su u prisilni rad koji zatočeni Ujguri vrše u navedenim kampovima i tvornicama u koje se šalju. Naime, zatočeni Ujguri, ali i drugi pripadnici muslimanskih i turkijskih manjina u Kini prisilno rade na proizvodnji pamuka. Kina je jedan od najvećih proizvođača pamuka na svijetu, a čak 84% pamuka proizvedenog u Kini dolazi upravo iz Xinjianga.

A osim odjeće, zatočeni Ujguri počeli su od izbijanja pandemije proizvoditi i maske i drugu zaštitnu opremu za izvoz. 

Koalicija iza kampanje End Uyghur Forced Labour in China Now tvrdi da je ovaj sustav prisilnog rada najveća internacija etničke i religiozne manjine od kraja Drugog svjetskog rata. Marke koje za svoju odjeću koriste pamuk iz regije uključuju Gap, C&A, Adidas, Tommy Hilfiger i Calvin Klein.

Procijenjeni broj zatočenih Ujgura, ali i drugih kineskih muslimana penje se i do 1,8 milijuna, tvrdi australski institut za stratešku politiku u svom izvještaju Uyghurs for Sale. 

Reakcija zapadnih zemalja na masovno zatvaranje Ujgura donekle se promijenila u posljednje vrijeme, primijetio je Zenz. No u isto vrijeme je izrazio žaljenje što zapadni lideri i dalje "stavljaju vlastite interese ispred strašne situacije s ljudskim pravima drugog naroda".