POLJSKA je postala nezaobilazni čimbenik u redefiniranju odnosa snaga u Europi. Njen gospodarski rast profilirao ju je kao jednu od ključnih država na kontinentu. S rekordnim ulaganjima u naoružanje Poljska postaje i vojna sila, postavljajući se kao glavni oslonac NATO-a na istoku.

Rekordne brojke

Poljska će ove godine potrošiti 4.12% svog BDP-a na obranu, što je dvostruko više od smjernice NATO-a od 2%. Ukupno je Poljska za obranu dala oko 37 milijardi dolara. Prošle godine je za obranu potrošila također impozantnih 3.92% BDP-a. Poljski proračun za 2025. uključivat će ponovo rekordan izdatak - potrošit će se ukupno 43.6 milijardi eura, najavio je premijer Donald Tusk.

Osim što je rat u Ukrajini simbolički prometnuo Poljsku kao zemlju na prvoj liniji obrane zapadnih vrijednosti, natjerao ju je i na temeljitu vojnu redefiniciju, uključujući modernizaciju oružanih snaga i povećanje obrambenih kapaciteta.

Avdagić: Već jednom su osjetili rusku čizmu

"Oni su u tom kontekstu unisoni kao društvo. Nova vlast je nastavila kontinuitet stare vlasti, jednostavno taj tempo militarizacije ide naprijed. Očito shvaćaju da režim u Rusiji ne preza ni od čega i ništa ne žele prepustiti slučaju, pogotovo jer su osjetili rusku, tj. sovjetsku čizmu.

Naoružavaju se i druge europske države, dosta udaljenije od Poljske, logično je da Poljska onda tu prednjači. Očito su svjesni da moraju biti spremni da se ne dogodi ono što nitko ne želi", govori vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

Upozorenja da je vojska prevelika

Prema stranici Global Firepower, koju se smatra pristojnim pokazateljem vojnog potencijala, Poljska ima preko 600 tisuća članova vojnog osoblja, od čega 202 tisuće aktivnih. Ima 468 letjelica, od čega 59 borbenih zrakoplova. Ima i 612 tenkova te 45 brodova, no ne posjeduje nosače aviona.

European Security & Defence piše da se poljske oružane snage sada sastoje od 198.000 vojnika, uključujući 130.000 profesionalnih. Poljska vojska, prema ljudstvu, sada je svakako najveća u Europi, a bivša vlast ju je htjela proširiti na 300.000 vojnika.

Neki stručnjaci upozoravaju da je vojska prevelika s obzirom na ograničenja u odgovarajućoj opremi (zauzima 22. mjesto u smislu potrošnje po vojniku). Kritičari povlače analogiju s 1939., kada je Poljska brojčano imala veliku vojsku, ali nisku borbenu učinkovitost.

Najnoviji borbeni avioni, Apachi...

Što je Poljska konkretno nabavila? Samo ove godine potpisano je oko 150 ugovora za nabavu naoružanja. Radi se o borbenim zrakoplovima, oklopnim vozilima, tenkovima, helikopterima, haubicama i proturaketnim obrambenim sustavima iz SAD-a i Južne Koreje.

Još prije rata u Ukrajini Poljska je s SAD-om dogovorila kupnju 32 američka borbena aviona F-35A. Oni su naručeni u siječnju 2020. za 4.6 milijardi dolara. Isporuke su planirane za razdoblje 2026. - 2030. Radi se o najnovijim borbenim avionima pete generacije koji se ističu izuzetnim sposobnostima, poput nevidljivosti za radare ili višenamjenske sposobnosti za zračne borbe.

Od Južne Koreje nabavila je 12 lakih borbenih aviona FA-50, koji joj omogućavaju da postupno ukine svoje MiG-ove 29 i Su-22 iz sovjetske ere. Vrijedi izdvojiti i nabavu dva polovna aviona Saab 340 AEW od Ujedinjenih Arapskih Emirata te bespilotnih letjelica Bayraktar TB2 koje je nabavila od Turske.

Krajem kolovoza Poljska je ušla i u projekt nabavke visoko cijenjenih 96 jurišnih helikoptera AH-64E Apache. S naoružanjem to će koštati 10 milijardi eura.

Stiže i gomila tenkova

Poljska je naručila i 180 južnokorejskih tenkova K2 i 366 tenkova Abrams. Smatra se da će se zahvaljujući toj investiciji povući svi tenkovi iz sovjetske ere. Bitan projekt je i borbeno vozilo pješaštva Borsuk koje se namjerava uvesti u vojsku. Radi se o domaćem ponosu budući da Borsuk proizvodi poljska tvrtka.

Poljska nabavlja i 486 mobilnih raketnih bacača HIMARS po okvirnoj cijeni od 10 milijardi dolara. Radi se o modernom višenamjenskom raketnom sustavu koji se odlikuje visokom mobilnošću i preciznošću, čime omogućuje napade na velikim udaljenostima.

Prije 6 godina počeli ulagati u obranu

Još 2018. Poljska je potpisala najveći ugovor o nabavi oružja u svojoj povijesti, kada se sa Sjedinjenim Državama dogovorila o kupnji obrambenog raketnog sustava Patriot za 4.75 milijardi dolara.

Ovog ljeta potpisan je ugovor o izgradnji 48 lansera za zračne i raketne obrambene sustave Patriot. Ovi lanseri M903 proizvodit će se u poljskoj željezari i očekuje se da će biti isporučeni poljskoj vojsci između 2027. i 2029. godine.

Osim ovog oružja Poljska je nabavila i stotine raketa zrak-zrak od SAD-a, kao i samohodne haubice K9 Thunder. Dio ih je isporučen, a ukupno će ih biti 672. Radi se o južnokorejskom proizvodu koji se smatra izuzetno učinkovitim i ključnim za strateške udare na velikim udaljenostima.

Poljska naručuje i mobilne raketne bacače K239 Chunmoo, oko 300 komada. I ovdje je riječ o južnokorejskom višenamjenskom raketnom sustavu, sposobnom za lansiranje raznih vrsta raketa, uključujući projektile velike preciznosti na udaljenostima do 300 km.

"Medeni mjesec za Europu je završio"

Avdagića pitamo detaljnije oko ciljeva ovakvog naoružanja.

"Znamo da u Poljskoj nema težnji prema susjedima ili želje da se teritorijalno širi ili negira postojanje druge zemlje, ovo je isključivo iz potrebe odvraćanja. To je cijena koju plaćaju kako bi odvratili nekog od pomisli da ih napadne. Moramo znati da je medeni mjesec za Europu završio.

Njima je jasno da je bolje biti siguran nego nešto riskirati. Mi smo u velikoj fazi nesigurnosti. Ruski režim ne odustaje, broj njihovih žrtava premašuje žrtve tijekom sukoba Sovjetskog Saveza i Afganistana. Puno toga nije normalno, od negiranja postojanja Ukrajine pa nadalje. Čini se i da rusko društvo dijeli te stavove s režimom koji stalno govori da je Rusija u Ukrajini u ratu protiv NATO-a, što znači i Europske unije", rekao je.

Dodaje da su Poljaci shvatili da nemaju izbora.

"Čuli smo otvoreno da bi njihov teritorij mogao biti iduća meta. Ne samo da se sad naoružavaju nego su i dobro percipirali da će se trebati naoružati, pa mi sad dobro vidimo da su neka oružja naručili prije rata u Ukrajini. Računali su i na vrijeme obuke, vidimo sada koliko je ono važno i na primjeru Rafalea i Hrvatske, vidimo koliko je teško prijeći na napredne tehnologije", govori.