Ustavni stručnjak o covid-potvrdama: Za donošenje zakona ne treba dvotrećinska većina
VLADA je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima uređuje covid potvrde, a upravo je njihovo uvođenje bila tema emisije U mreži prvog.
"Nitko nije očekivao da će određeni čelnici na lokalnoj i državnoj razini pozivati na građanski neposluh i otpor", rekao je Ivan Ćelić iz HDZ-a.
Most sutra počinje prikupljati potpise za referendum kojim bi se one ukinule.
"Kao da smo na divljem zapadu"
Rekao je da je Most postao "sekta kvekera" - ljudi koji se protive bilo kakvom autoritetu te je njihovo ponašanje nazvao jeftinim populizmom.
Marija Selak Raspudić iz MOST-a kaže pak kako nije uvedena samo sankcija nego i mjera koja se "u ciničnoj interpretaciji Vlade naziva novom mjerom". Ističe pritom da je to mjera koja je već nekoliko mjeseci na snazi u određenim institucijama, a nekoliko tjedana i u svim državnim i javnim službama.
"Oni su je tek sada prvi put uopće zakonski prepoznali, što predstavlja čin pravnog nasilja, gdje se zakon na kraju raspisuje, a prethodno se radi što vas je volja kao da smo na divljem zapadu. Takvo ponašanje je nedopustivo i ako mene pitate, trebalo je naići i na veći otpor", rekla je Marija Selak Raspudić.
Paralelno donošenje zakona i uvođenje covid-potvrda
Ustavnopravni stručnjak Mato Palić također je komentirao uvođenje covid-potvrda te je rekao da se paralelno mogao donijeti i novi zakon i uvesti covid-potvrde.
"Moglo se paralelno i jedno i drugo. Procjena je bila da ne treba. Išlo je prvo jedno, onda se pokazalo da bi moglo biti problema u primjeni. I onda se išlo na ovo drugo, odgovorio je dodavši kako nikakva dvotrećinska većina po njegovu mišljenju ne treba za donošenje ovog zakona", kaže.
Kaže da Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti već postoji kod nas u RH.
"Donesen je nekad ranije i tijekom ove pandemije je bio mijenjan odnosno dopunjavan, a on spada u kategoriju običnih zakona. Strogo matematički, nije organski zakon. Može biti donesen većinom glasova nazočnih zastupnika, uz uvjet da je nazočna većina od polovice. Sabor ima 151 zastupnika, 76 je natpolovična većina, a 39 bi onda bila dostatna većina. To je matematički i teoretski tako, a u praksi uvijek bude više", rekao je.