Velika studija: Ovako bi rast razine mora mogao izgledati diljem svijeta
ZEMLJA se sve brže zagrijava, što je rezultiralo povijesnom sušom, smrtonosnim poplavama i neobičnim otapanjem leda na Arktiku. Zagrijavanje također uzrokuje stalni porast razine mora, za koji znanstvenici kažu da će se nastaviti još desetljećima.
Nova studija Climate Centrala, neprofitne istraživačke skupine, pokazuje da će otprilike 50 velikih obalnih gradova morati provesti dosad nezabilježene mjere prilagodbe kako bi se spriječilo da uzdizanje mora proguta najnaseljenija područja, piše CNN.
Analiza provedena u suradnji s istraživačima sveučilišta Princeton i Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Njemačkoj rezultirala je zapanjujućim vizualnim kontrastima između svijeta kakav danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planet prosječno zagrije tri stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina u 19. stoljeću.
Koji su scenariji?
Klimatski znanstvenici izvijestili su u kolovozu da je svijet već oko 1.2 stupnja topliji nego u predindustrijsko doba. Temperature bi trebale ostati ispod povećanja od 1.5 stupnjeva, što je kritični prag kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatske krize. No čak i u najoptimističnijem scenariju, pri kojem globalne emisije stakleničkih plinova danas počinju opadati i do 2050. godine padaju na nulu, globalna temperatura i dalje će doseći prag od 1.5 stupnja prije nego što počne padati.
U manje optimističnim scenarijima, gdje se emisije nastavljaju penjati i nakon 2050. godine, planet bi mogao doseći povećanje od tri stupnja već u šezdesetim ili sedamdesetim godinama 21. stoljeća, a oceani će nastaviti rasti desetljećima nakon toga prije nego što dosegnu vrhunce. "Današnje odluke odredit će naš put", rekao je Benjamin Strauss, glavni znanstvenik Climate Centrala i vodeći autor izvješća.
Istraživači Climate Centrala koristili su globalne podatke o nadmorskoj visini i broju stanovnika za analizu dijelova svijeta koji će biti najugroženiji zbog porasta razine mora i koji su uglavnom koncentrirani u azijsko-pacifičkoj regiji. Male otočne države u opasnosti su od gotovo potpunog gubitka zemljišta, kaže se u izvješću, a osam od 10 područja najviše izloženih porastu razine mora nalazi se u Aziji. Približno 600 milijuna ljudi izloženo je poplavama prema scenariju zagrijavanja od tri stupnja.
Najranjiviji Kina, Indija i Vijetnam
Prema analizi Climate Centrala, Kina, Indija, Vijetnam i Indonezija nalaze se u prvih pet zemalja koje su najranjivije na dugoročno povećanje razine mora. Istraživači napominju da su to i zemlje koje su posljednjih godina povećale kapacitete za sagorijevanje ugljena.
U rujnu je studija objavljena u časopisu Nature otkrila da bi gotovo 60 posto preostale nafte i prirodnog plina na planeti i 90 posto rezervi ugljena trebalo ostati pod zemljom do 2050. godine da bi svijet imao veće šanse ograničiti globalno zagrijavanje na 1.5 stupnjeva iznad predindustrijske razine. Većina regija u svijetu mora dosegnuti najveću proizvodnju fosilnih goriva sada ili u sljedećem desetljeću kako bi se izbjegao kritični klimatski prag.
Na Općoj skupštini UN-a u rujnu Kina je kao jedan od najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova dala veliko klimatsko obećanje - više neće graditi nove energetske projekte na ugljen u inozemstvu, označavajući promjenu politike u svojoj infrastrukturnoj inicijativi Pojas i put, koja je već počela smanjivati svoje inicijative za ugljen.
Što ako temperatura poraste za 3 stupnja?
Ako Zemlja dosegne povećanje od tri stupnja Celzija, Climate Central procjenjuje da će otprilike 43 milijuna ljudi u Kini živjeti na području za koje se predviđa da će biti ispod razine plime do 2100. godine, a 200 milijuna ljudi će živjeti u područjima kojima prijeti porast razine mora na dulji rok.
Sa svakim djelićem stupnja zatopljenja posljedice klimatskih promjena se pogoršavaju. Čak i uz ograničavanje zagrijavanja na 1.5 stupnja, znanstvenici kažu da će ekstremne vremenske prilike koje je svijet doživio ovog ljeta postajati sve ozbiljnije i učestalije. Iznad 1.5 stupnjeva, klimatski sustav mogao bi izgledati neprepoznatljivo. Prema izvješću Climate Centrala, otprilike 385 milijuna ljudi trenutačno živi na području koje će na kraju poplaviti plima, čak i ako se smanje emisije stakleničkih plinova.
Ako se zagrijavanje ograniči na 1.5 stupnja, porast razine mora utjecao bi na kopno na kojem danas živi 510 milijuna ljudi. Ako Zemlja dosegne zagrijavanje od tri stupnja, linija plime mogla bi zahvatiti kopno na kojem živi više od 800 milijuna ljudi, pokazalo je istraživanje.
"Potrebna je globalno nezabilježena obrana"
Autori u izvješću napominju da je ključno upozorenje u njihovoj procjeni nedostatak globalnih podataka o postojećoj obalnoj obrani kao što su nasipi i morski bedemi, kako bi se u potpunosti projicirala izloženost rastućim morima. Bez obzira na to, pretpostavljaju da će zbog nedavnih poplava i olujnih udara gradovi vjerojatno obnoviti infrastrukturu kako bi izbjegli pogoršanje.
"Za više razine zagrijavanja bit će potrebna globalno nezabilježena obrana ili napuštanje brojnih velikih obalnih gradova diljem svijeta, no to bi se moglo bitno ograničiti snažnim poštovanjem Pariškog klimatskog sporazuma, osobito ograničenjem zagrijavanja na 1.5 stupnja", napisali su autori istraživanja.
No obalna infrastruktura košta. Bogate nacije poput Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije mogu si priuštiti ove mjere, ali bi zemlje s niskim dohotkom mogle biti prepuštene same sebi. I dok su mnoge male otočne države okružene mangrovima i koraljnim grebenima koji bi mogli zaštititi njihovu zemlju od porasta mora, zagrijavanje uzrokuje zakiseljavanje oceana i druge oblike uništavanja okoliša koji prijete takvim obrambenim mjerama.
Tijekom prva dva tjedna u studenom svjetski će se čelnici okupiti na klimatskim razgovorima uz posredovanje UN-a u Glasgowu u Škotskoj. Razgovarat će o daljnjem ograničavanju emisija stakleničkih plinova, kao i o financiranju na koje će se razvijene zemlje obvezati kako bi pomogle u odmicanju od fosilnih goriva i prilagodbi posljedicama klimatske krize. Ako se ne poduzmu hrabre i brze akcije, ekstremni vremenski događaji i porast razine mora potaknut klimatskim promjenama sve će više ispunjavati budućnost Zemlje. Znanstvenici kažu da planetu ponestaje vremena da bi se izbjegli ovi najgori mogući scenariji.
"Svjetski lideri imaju prolaznu priliku da svojim današnjim djelovanjem na klimatskim promjenama pomognu ili iznevjere budućnost čovječanstva. Ovo istraživanje i slike nastale iz njega ilustriraju ogromne uloge u klimatskim pregovorima u Glasgowu", rekao je Strauss za CNN.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati