NAKON što venezuelska oporba predvođena samoproglašenim predsjednikom Juanom Guaidóom nije uspjela uvesti konvoje s humanitarnom pomoći iz Kolumbije i Brazila, sve se više čini da nije imala plan B.

>> Pitali smo stručnjaka: Sprema li se vojna intervencija zapada u Venezueli?

>> Američki potpredsjednik objavit će "jasne mjere" u vezi s krizom u Venezueli

Guaidó i njegovi saveznici, koji od prošlog mjeseca pokušavaju natjerati dosadašnjeg predsjednika Nicolasa Madura da odstupi, nadali su se da će ulazak humanitarne pomoći unatoč Madurovoj zabrani predstavljati nepovratni slom njegova autoriteta. Drugim riječima, radilo se o svojevrsnoj provokaciji, koliko god ona u isto vrijeme bila motivirana gorućom humanitarnom krizom u toj zemlji. No plan se uvelike izjalovio - samo je jedan kamion ušao u zemlju, a još dva su zapaljena.

Rok koji je oporba u svom ultimatumu postavila Maduru je prošao, a broj vojnika koji su prebjegli u Kolumbiju i na stranu oporbe bio je daleko niži od očekivanog, tek nekih 100-150. Preostalih nekoliko tisuća koji su čuvali granične prijelaze koje je Maduro dao blokirati ostali su na svojim položajima, suzbijajući s policijom i Madurovim paravojnim bandama prosvjede gumenim mecima i suzavcem, ali i pravim mecima. Najmanje četvero prosvjednika je ubijeno, a 285 ih je ozlijeđeno.

Maduro iz obračuna s humanitarnom pomoći izašao kao pobjednik

U svakom slučaju, Maduro je iz ovog obračuna izašao kao pobjednik - s lakoćom je odbio najveći izazov svojoj vlasti otkad se demokratski izabrani predsjednik Nacionalne skupštine Guaidó proglasio privremenim predsjednikom 23. siječnja, piše The New York Times. U isto vrijeme, proturežimski prosvjednici koji su tijekom vikenda bacali kamenje i molotovljeve koktele na policiju i vojsku ugrozili su imidž nenasilnog pokreta za smjenu vlasti koji predvodi Guaidó.

A čak je i njegova sudbina sada neizvjesna - nakon što je unatoč zabrani napuštanja zemlje otišao iz Venezuele u Kolumbiju kako bi vodio pokušaj ulaska humanitarnih konvoja u zemlju, upitno je hoće li se sada moći vratiti. Ostane li zaglavljen u Kolumbiji, njegova uloga pretvorit će se u vođu oporbe u egzilu, s mnogo slabijom pozicijom utjecaja na situaciju u Venezueli.

"To je bio jedan od ishoda koji smo zamišljali, ali nije bio onaj koji smo željeli. Ne možemo više izlagati svoje ljude. Ulazak humanitarne pomoći ne može biti okidač za širi sukob", kaže oporbeni zastupnik Armando Armas za NY Times, dajući do znanja da nakon neuspjeha ovog vikenda oporba ne planira tako skoro pokušati ponovno uvesti pomoć. 

No Maduro, koji se ovaj vikend otvoreno rugao Guaidóu nazivajući ga "prosjakom imperijalista", "klaunom" i "marionetom", a oporbu "malom skupinom budala koje ne znaju misliti za sebe", nema previše razloga za zadovoljstvo. I dalje je iznimno nepopularan u Venezueli, zemlji koju je njegov režim svojom korumpiranom vladavinom i promašenim socijalističkim politikama doveo do ekonomskog kolapsa, s inflacijom iznad milijun posto, gotovo 90% stanovništva ispod granice siromaštva i više od tri milijuna ljudi koji su izbjegli iz zemlje. UN procjenjuje da bi još dva milijuna Venezuelaca mogla izbjeći do kraja ove godine. 

Američki senator objavio fotografiju krvavog Gadafija kao prijetnju Maduru

Osim toga, činjenica da je odbio primiti humanitarnu pomoć, tvrdeći da je humanitarna kriza u Venezueli izmišljena dok ljudi kupuju pokvareno meso, piju zagađenu vodu i umiru od izlječivih bolesti zbog nedostatka lijekova, još je više srozala Madurovu reputaciju, ako je to uopće moguće - kao i gotovo istovremeni prizori zapaljenih kamiona s humanitarnom pomoći dok on pleše salsu u Caracasu. Prosvjedi sve više izbijaju i u siromašnim predgrađima, gdje Madurove naoružane bande, tzv. colectivosi, drže najčvršću kontrolu, a stanovništvo najviše ovisi o državnoj pomoći kako bi imalo što jesti. Kako izvještava Amnesty International, policija je smaknula najmanje šest ljudi zbog sudjelovanja u prosvjedima i kritičkih objava na društvenim mrežama protiv Madura, a nakon toga prikrila dokaze ubojstva. Još 40 ljudi ubijeno je u masovnim prosvjedima u siječnju.

"Većina naroda podržava ulazak humanitarne pomoći i želimo ostaviti granicu otvorenom. Ovo je pomoć, ne rat... svaki dan još djece umire", rekla je za The Washington Post prosvjednica Carmen Elena Silva.

Maduru pak Guaidóova najava da će "formalno pozvati međunarodnu zajednicu da ostavi sve opcije otvorenima kako bismo osigurali slobodu naše domovine" služi kao potvrda da njegov suparnik s Washingtonom planira stranu vojnu intervenciju. Takvom tumačenju na ruku ide i izjava američkog državnog tajnika Mikea Pompea da će "SAD poduzeti mjere protiv onih koji se protive mirnoj obnovi demokracije" i da je "sada vrijeme za djelovanje", ali i simbolična objava američkog senatora i vanjskopolitičkog jastreba Marca Rubija s fotografijama ubijenog libijskog diktatora Moamera Gadafija na vrhuncu vlasti i prije nego što je linčovan 2011., nakon oružane pobune potpomognute vojnom intervencijom NATO-a. Rubiov tvit, koji je shvaćen kao indirektna prijetnja Maduru, oštro je kritiziran na društvenim mrežama.

U ranijim prosvjedima protiv Madura 2017. ubijeno je više od stotinu ljudi na obje strane. Ako dođe do eskalacije sukoba između Madurova režima i oporbe, broj žrtava mogao bi, nažalost, vrlo brzo postati daleko veći. Guaidóov pokret je dosad izbjegavao put prema nasilnom sukobu, koristeći se radije kombinacijom mirnih prosvjeda i međunarodnog pritiska, iako je Guaidó u više navrata pozvao vojsku da stane na njegovu stranu. Na njegov poziv dosad je odgovorilo pet vojnih časnika koji su prebjegli u Kolumbiju, ali velika većina vojnog vrha i dalje je čvrsto uz Madura, koji je mnoge od njih pridobio unosnim pozicijama u državnoj naftnoj industriji. 

"Nenasilni karakter ovih prosvjeda apsolutno je ključan ako želi nešto postići. Jednom kad dođe do borbi, neće više dobro proći iz jednostavnog razloga: jednom kad prosvjedi postanu nasilni, neće više biti masovni", ocjenjuje viši suradnik u organizaciji Washington Office on Latin America David Similda. 

Mnogo toga sada ovisi o dogovoru koji će Guaidó i američki potpredsjednik Mike Pence postići na današnjem sastanku tzv. Grupe Lima, koalicije južnoameričkih zemalja suprotstavljenih Madurovom režimu. A kritiku nesmotrenog puta prema ratu, odnosno američkoj vojnoj intervenciji, možda je najrječitije sažeo američki demokratski senator Chris Murphy. "Maduro je zao i SAD bi trebao slijediti strategiju njegova potkopavanja i poticanja na raspisivanje novih izbora. Nitko ne može braniti ono što je on napravio Venezueli. Ali dosta je drukčije za SAD da potakne građanski rat bez stvarnog plana kako to završava", napisao je Murphy na Twitteru.