Foto: Boris Ščitar/Pixsell

BIVŠA dekanica zagrebačkog Pravnog fakulteta Dubravka Hrabar, koja je na čelu Katedre za obiteljsko pravo, ponovno je došla u fokus javnosti nakon što je Odbor za etiku i znanost u visokom obrazovanju utvrdio kako je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović djelomično plagirao svoj doktorat.

Dubravka Hrabar Šeparoviću bila je mentorica prilikom pisanja doktorata pod naslovom "Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske".

Samo nekoliko mjeseci ranije, premijer Andrej Plenković zaustavio je Obiteljski zakon i poslao ga na ponovnu izradu, a upravo je Dubravka Hrabar bila u užoj radnoj skupini koja je izradila sporan Obiteljski zakon.

Pravni fakultet potvrdio: Da, kandidirali smo je

Index doznaje da je Dubravka Hrabar predložena za titulu akademkinje. To nam je potvrđeno i na Pravnom fakultetu.

"Točno je da je Pravni fakultet predložio Dubravku Hrabar te Tatjanu Josipović Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti da im dodijele titulu akademkinja. To je odlučeno još u prosincu i potom smo naš prijedlog poslali HAZU", rekli su nam u tajništvu Pravnog fakulteta.

Tu titulu mogu nositi svi znanstvenici ili umjetnici, državljani RH, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati.

Dubravka Hrabar voditeljica je Katedre za obiteljsko pravo, a javnosti je poznata po tome što već godinama propagira konzervativne poglede na obitelj i brak. To se moglo vidjeti i u Obiteljskom zakonu na kojemu je radila, a kojeg je premijer Plenković povukao.

Radila na izradi zakona po kojem obitelj ne čine parovi bez djece

Po toj verziji zakona, podsjetimo, obitelj čine majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom, odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive.

Znači, oni parovi bez djece nisu obitelj.

Hrabar je 2011. nominirana od strane Zagreb Pridea za jednog od deset kandidata u izboru za homofoba desetljeća jer se borila protiv Zakona o istospolnim zajednicama koji je 2003. izglasala raspadajuća koalicija Ivice Račana.

Kad je Željka Markić sa svojom tadašnjom inicijativom (kasnije udrugom) U ime obitelji pokrenula prikupljanje potpisa za ustavni referendum o unošenju katoličke definicije braka u Ustav RH, Hrabar je bila jedna od najvećih zagovornica ove inicijative.

U svom govoru na donatorskoj večeri udruge U ime obitelji 2015. godine Hrabar je podržala rad udruge ovim riječima: "Moramo poraditi na obnovi brojnosti članova obitelji, brojnijem zasnivanju obitelji, njezinome osnaženju i podupiranju. Upravo u tome vidim nove ciljeve udruge U ime obitelji -pokazati urbi et orbi da Hrvatska njeguje tradicionalne vrijednosti. Jer, upitajmo se - ima li onoga koji bi se usudio reći da obitelj nije važna, da je treba uništiti, da je štetna? Možda to neki žele, ali nećemo im dopustiti."

Članica je uprave konzervativne udruge kojoj je na čelu Bartulica

Hrabar je i članica Uprave konzervativne udruge Centar za obnovu kulture (COK), na čijem je čelu Stjepo Bartulica, a osim nje član Uprave ove udruge je i kontroverzni don Damir Stojić.

U medijima je bila prisutna i zbog tužbe za mobbing koji je bivša pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić podnijela protiv Hrabar i Pravnog fakulteta jer ju nije zaštitio od mobinga. Milas Klarić je također predavačica na Katedri za obiteljsko pravo, a Hrabar ju je tvrdi, mobingirala.

Problemi sa šeficom Dubravkom Hrabar kulminirali su u siječnju 2013. godine kada je Milas Klarić objavila da je iz Ministarstva socijalne politike i mladih dobila poziv za sudjelovanje u radnoj skupini za izmjenu Obiteljskog zakona i to u odnosu na poglavlje o skrbništvu.

U tužbi za mobing Milas Klarić je navela da joj je Dubravka Hrabar tada rekla kako će "Katedra obiteljskog prava popljuvati zakonske izmjene". Također je navela kako ju je Hrabar lažno optužila da je ukrala tekicu s bilješkama o primjedbama na Obiteljski zakon te je dostavila ministarstvu Milanke Opačić.

Mobingirala Ivanu Milas Klarić

Tijekom sudskog postupka saslušani su članovi katedre koji su potvrdili optužbe Ivane Milas Klarić da ju je Dubravka Hrabar mobingirala.

Potvrdili su i kako je Dubravka Hrabar tražila od Milas Klarić da prikuplja literaturu jednom sucu Ustavnog suda koja mu je bila potrebna za pisanje doktorskog rada, što je Ivana Milas Klarić odbila. A kako doznajemo, upravo je bila riječ o doktoratu sadašnjeg Ustavnog suca Miroslava Šeparovića.

Kada je prijavila mobbing, Milas Klarić nije dobila zaštitu na Pravnom fakultetu. Iako su Hrabar i Pravni fakultet nepravomoćno osuđeni za mobbing, na drugom je stupnju presuda oborena uz nevjerojatnu argumentaciju.

U obrazloženju drugostupanjske presude nije se negiralo da su se sporni događaji dogodili, no Županijski sud zaključio je da se radi o običajima na Pravnom fakultetu ili jednokratnim slučajevima koji ne predstavljaju uznemiravanje u smislu zakonskih odredbi ili povredu dostojanstva i profesionalnog digniteta osobe.