Zašto je princ Mohammed bin Salman zapravo želio smrt saudijskog novinara?
NEDAVNO ubojstvo saudijskog novinara Jamala Khashoggija rasvijetlilo je političku situaciju na Bliskom istoku, koja je tu regiju iz prostora nade pretvorila u poprište brutalne represije i krvoprolića, piše novinar Christopher Dickey u svojoj kolumni na portalu The Daily Beast.
U nastavku prenosimo dijelove njegovog komentara.
"Kad sam se spremao napisati ovaj članak o opsesiji saudijskog režima Muslimanskim bratstvom, prva osoba koju sam mislio kontaktirati bio je Jamal Khashoggi. Više od dvadeset godina komunicirao sam s njim telefonski i uživo. Moram reći da mi je pomogao bolje razumjeti njegovu zemlju, njezine ljude, političke vođe i sam prostor Bliskog istoka.
Iako se nismo uvijek slagali, gotovo uvijek mi je davao detaljan uvid u glavne aktere na tamošnjoj političkoj sceni i događaje koji su je potresali. Upravo je zato on bio prava osoba za razgovor o Saudijcima i Muslimanskom bratstvu jer je poznavao obje strane njihovog napetog odnosa.
Ubijen jer je previše znao
No Jamal je ubijen. Ubijen je upravo zato što je previše znao.
Iako se priča neprestano mijenja, sve je jasnije da je 33-godišnji saudijski princ Mohammed bin Salman naredio svojim podanicima da ušutkaju Khashoggija, odnosno da ga ubiju. Možemo reći da je on odgovoran za njegovo ubojstvo u istoj mjeri u kojoj je engleski kralj Henrik II. odgovaran za ubojstvo Thomasa Becketa.
Sada je jasno da će za to odgovarati neki manji igrači. Neke od njih možda će likvidirati saudijski krvnici (jedan je već poginuo u prometnoj nesreći). No iskustvo nam govori da će se, unatoč političkim manevrima, pozornost svjetskih medija usmjeriti na ubojstvo Jamala Khashoggija,.
Upravo je njegova smrt ključ razumijevanja političkih snaga koje su Bliski istok iz prostora slobode otprije tek nekoliko godina, pretvorile u prostor brutalne represije i neprestanog nasilja. Ona nam pomaže shvatiti i antagonizam između dviju sila koje vladaju tim prostorom - Muslimanskog bratstva i Dinastije Saud. Iako Khashoggi nije bio u središtu njihova sukoba, njegov posao prisilio ga je na neizravno sudjelovanje u njemu."
Utjecaj Muslimanskog bratstva
"Muslimansko bratstvo nije bezopasna politička organizacija, ali nije ni vladavina terora. Nastala je u dvadesetim godinama prošlog stoljeća, a tijekom tridesetih i četrdesetih razvila se u islamsku alternativu sekularnim ideologijama fašizma i komunizma čiji je utjecaj dominirao antikolonijalnim pokretima tog vremena.
Nakon Drugog svjetskog rata Muslimansko bratstvo zasjenila je ideologija arapskog nacionalizma koja je postala dominantna politička struja na tom prostoru. Sekularni diktatori pokušali su srušiti Bratstvo, no ono je i dalje uživalo potporu među kraljevinama na području Zaljeva, a posebno Saudijske Arabije. Na vrhuncu hladnog rata Muslimansko bratstvo poslužilo im je kao zaštita od mogućih prijetnji komunističkog bloka predvođenog Sovjetskim Savezom.
U osamdesetim godinama neki su lideri na prostoru Bliskog istoka pokušali iskoristiti Bratstvo kao sredstvo za slabljenje ili uništenje sekularne opozicije. Egipćanin Anwar Sadat u početku je blisko surađivao s pokretom, ali kasnije mu je okrenuo leđa te je nakon toga likvidiran. Njegov nasljednik, Hosni Mubarak, manipulirao je Bratstvom kao silom opozicije te dopuštao njegovim članovima kandidiranje za mjesto u parlamentu."
Težnje za proširenjem duž Arapskog poluotoka
"Izrael i Saudijska Arabija također su pokušali iskoristiti Muslimansko bratstvo u svrhu ostvarenja vlastitih ciljeva. Lorenzo Vidino, stručnjak za pitanja bliskoistočnog ekstremizma sa Sveučilišta George Washington, tvrdi da je Muslimansko bratstvo opstalo upravo zahvaljujući prilagođavanju različitim političkim okolnostima tijekom desetljeća. Vidino smatra da negativan odnos Saudijske Arabije prema Muslimanskom bratstvu proizlazi upravo iz prilagodbe Bratstva raznim političkim strujama – čak i demokraciji. A upravo je demokracija ono od čega Mohammed bin Salman najviše strahuje.
Ostali vlastodršci u regiji su i sami pokušali iskoristiti Bratstvo za vlastite ciljeve. Turski predsjednik Erdogan toliko se tijesno povezao s njime da su neki analitičari prozvali njegovu vladu 'novim Bratstvom'. Katar je putem popularnog TV kanala Al Jazeere promovirao Muslimansko bratstvo ne bi li ga ono zaštitilo od saudijske agresije. Al Jazeerin se odnos s Bratstvom može usporediti s odnosom američke kuće Fox News prema Donaldu Trumpu."
Jamal Khashoggi i njegova borba za istinu
"Saudijci su ubrzo uzvratili udarac. U siječnju 2015. godine ostarjeli Salman bin Abdelaziz došao je na tron i imenovao svoje nasljednike. Prestolonasljednik je postao njegov nećak Mohammed bin Nayef, a njegov zamjenik Salmanov sin Mohammed bin Salman. Budući da očev izbor nije odgovarao Mohammedu, uz pomoć svojih savjetnika skinuo je Nayefa s trona i time zadobio još više moći.
Slično su prošli i najbogatiji i najutjecajniji ljudi u kraljevini koji su, u svrhu navodne borbe protiv korupcije, bili zatočeni u hotelu, prisiljeni odvojiti ogromnu svotu novca i zakleti se na vjernost Mohammedu bin Salmanu.
Saudijske su vlasti iz istih razloga napale Jamala Khasogghija. Iako on nije princ, u prošlosti je bio blisko povezan sa sinom saudijskog kralja Faisala, Turkijem ai-Faisalom, koji je mnogo godina bio čelni čovjek saudijske obavještajne službe, a neko vrijeme i veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.
Barbara Bodine, bivša veleposlanica Sjedinjenih Država u Jemenu, podsjeća na ulogu Mohammada bin Salmana u sukobima u toj državi 2015. godine. Bodine Salmana smatra bliskoistočnom verzijom Vladimira Putina s obzirom na to da su njegovi apetiti usmjereni na kontrolu čitavog tog prostora.
Bio je opasnost
Što se tiče Jamala Khashoggija, Bodine smatra da se njegova hrabrost i nastojanja za otkrivanje prave istine koja se skrivala iza legitimnosti saudijskih vladara ne mogu umanjiti. Bio im je opasnost jer je istovremeno bio iznimno upućen u saudijski režim te žestoki radikal i njegov protivnik.
Da su ga samo bacili u zatvor, Mohammed bin Salman suočio bi se s velikim pritiskom svijeta da ga oslobodi i stvorio bi mučenika koji bi imao samo još veću moć i utjecaj. No njegovim ubojstvom Saudijska Arabija poslala je poruku svakom disidentu da ne postoji sigurno mjesto na kojem se može sakriti.
Mislim da je plan uvijek bio ukloniti ga, a čini mi se da je konačni plan bila njegova smrt. Ako je mrtav, unatoč svim posljedicama za zemlju, svijet će nastaviti dalje. Jamal će postati fusnota, zanimljiva tema za razgovor, ali ne i križarski pohod", zaključuje Dickey za The Daily Beast.