Stručno tijelo Vladine Koordinacije za usklađivanje obavljanja poslova nadzora i zaštite morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološkoribolovnog pojasa danas je odobrilo područne planove nadzora, pa su pripreme za provedbu nadzora nad cijelim hrvatskim morem završene, doznaje se danas iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

Odluka o proglašenju zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Hrvatske na Jadranu stupa na snagu 3. listopada kad će hrvatske vlasti putem nedavno osnovane Vladine Koordinacije za usklađivanje nadzora mora početi jedinstveno nadzirati još 25.207 četvornih kilometara tog pojasa, tj. ukupno 56.964 četvorna kilometra hrvatske morske površine.

U odnosu na dosadašnji nadzor u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru svakodnevno će u nadzoru zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa sudjelovati pet brzih brodova lučkih kapetanija na pet lokacija, kazao je za Hinu predsjednik Stručnog tijela Vladine Koordinacije Tomislav Miletić.

Pet brodova nadzirat će od listopada vanjske linije otoka - iz Rijeke na Lošinj, iz Šibenika na Kaprije i Žirje te iz Splita na Vis, a jedan će brod nadzirati dubrovačko morsko područje.

Koordinacija će nadzor obavljati na najvišoj razini, a tvore je ministri mora, unutarnjih i vanjskih poslova, obrane, zaštite, okoliša, poljoprivrede, kulture i financija. Ta će ministarstva koordinirati Stručno tijelo Koordinacije, a područne planove djelovanja izrađuju predstavnici svih ministarstava u sjedištima lučkih kapetanija.

Nadzor cjelokupna hrvatskog mora i nadalje će obavljati ukupno 90 brodica i 16 brodova te šest zrakoplova i četiri helikoptera mjerodavnih ministarstava.

Djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova nadzirat će hrvatski suverenitet, ribarski inspektori Ministarstva poljoprivrede ribarsku opremu i ulov na plovilima, a Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, odnosno lučke kapetanije sigurnost plovidbe i isprave. i Ministarstvo obrane će nadzor hrvatskog mora podupirati i iz zraka.

U nadzoru će sudjelovati i djelatnici ostalih ministarstava, primjerice, carinici Ministarstva financija, te Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru i domaći ribari i brodari koji će prijavljivati uočene nepravilnosti.

Po Miletićevim riječima gotovo dvostruko veću površinu mora od listopada će nadzirati oko 1100 djelatnika, od kojih je oko polovica iz MORH-a, a za sada se njihov broj neće povećavati.

Brodice Koordinacije bit će bijele boje, a od pramca do krme imat će hrvatsku trobojnicu i oznake pripadajućeg ministarstva. Nova boja i oznake uvodit će se postupno, pri obavljanju remonta brodova tijekom godine.

Poslove Vladine Koordinacije i zapovijedanje jedinstvenim nadzorom mora preuzet će obalna straža koja će, kako se očekuje, biti uspostavljena sljedeće godine, pa se Kordinacija smatra prijelaznim razdobljem do osnutka obalne straže. Koordinacija će u roku od šest mjeseci utvrditi načela za sustavan nadzor mora te ih dostaviti Vladi na prihvaćanje. Na osnovi tih načela u roku od mjesec dana izradit će se prijedlog zakona o obalnoj straži.

Iako Odluka o proglašenju zaštićenoog ekološko ribolovnog područja uskoro stupa na snagu, Vladinom odlukom na godinu dana je odgođena njezina primjena na zemlje članice Europske unije.

Članovi Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori iskazali su prije nekoliko dana nezadovoljstvo odgodom primjene zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa za članice Europske unije i traže da se Odluka od 3. listopada primjenjuje i na njezine članice. Izuzeće članica EU-a, posebice Italije i Slovenije, iz primjene Odluke o hrvatskom ekološko-ribolovnom pojasu pobija smisao i svrhu njegova proglašenja jer će se primjenjivati samo na Srbiju i Crnu Goru koja ionako nema jaču ribarsku flotu, upozorili su u Cehu.

Komentirajući ribarska stajališta, Miletić je kazao da su sve Vladine odluke donesene za dobrobit države i ribara. Dodao je da je hrvatska ribarska flota u takvu stanju da i ne može ploviti u udaljena područja ekološko-ribolovnog pojasa te da ju je potrebno razvijati. To se, dodao je, državnim subvencijama i podupire.



piše: Helena Šupraha

(Hina) xhšup ysšh