Foto: Guliver Image/Getty Images

OSNIVAČ i šef WikiLeaksa Julian Assange komentirao je osuđujuću presudu američkom vojniku Bradleyju Manningu zbog prosljeđivanja više od 700 tisuća tajnih dokumenata toj organizaciji. Rekao je da se radi o "opasnom presedanu".

Proglašen je krivim za špijunažu, krađu i računalne prijevare. Ipak, nije kriv za najtežu optužbu - pomaganje neprijatelju. Prijeti mu i do 136 godina zatvora. Proces odlučivanja o presudi počinje danas, ali bi mogao potrajati jer je objema stranama dopušteno pozivanje svjedoka, javlja BBC.

Manning je priznao da je proslijedio dokumente, ali tvrdi da nije kriv za najteži zločin "pomaganje neprijatelju". Izjasnio se krivim za deset lakših od ukupno 22 točke optužnice. Rekao je da je ukrao povjerljive dokumente kako bi potaknuo raspravu o američkoj vanjskoj politici.

"WikiLeaks neće mirovati dok Manning ne bude na slobodi"

"Bradley Manning nije ni za što kriv, već je junak koji traži vladinu transparentnost i odgovornost, kao i upoznavanje Amerikanaca i ostatka svijeta sa zločinima američke vlasti. Rekao je da je jedina žrtva u čitavom procesu "povrijeđeni ponos američke vlade". Rekao je da su uložene dvije žalbe, kao i ona koja je poslana Vrhovnom sudu. "WikiLeaks neće mirovati dok Manning ne bude na slobodi", poručio je, javlja BBC.

"Dokumenti koje je ukrao završili su u rukama Osame bin Ladena"

Sutkinja, pukovnica Denise Lind, na prošlotjednom je saslušanju u Fort Meadeu u Marylandu rekla da "mora odbaciti zahtjev obrane za odbacivanjem pet točaka optužnice koje se odnose na krađu Vladinog dokumenata".

Tjedan ranije jednako tako nije prihvatila zahtjev obrane za odbacivanjem najtežih optužbi. Sutkinja je presudila da mu se može suditi za "pomaganje neprijatelju" jer su dokumenti koje je proslijedio navodno završili u rukama Osame bin Ladena. Tužitelji tvrde da je "sustavno odabrao" dokumente koje je kasnije, kako tvrde, vidio nekadašnji vrhovni šef svih islamističkih terorista.

Najveće curenje povjerljivih informacija u povijesti SAD-a

Radi se o najvećem curenju povjerljivih informacija u povijesti SAD-a. Manning je, prema optužnici, izvukao oko 700 tisuća dokumenata. Među informacijama koje je otkrio bili su snimka američkog vojnog helikoptera koji u Bagdadu greškom puca na Reutersove novinare, izvješća o ratovima u Iraku i Afganistanu te povjerljive ocjene zatočenika u Guantanamu.

Njegov odvjetnik David E. Coombs u više je navrata skretao pozornost na teške uvjete u kojima je bio zatvoren mladi vojnik u Quanticu, a prije toga u Kuvajtu gdje je držan u, kako je rekao, životinjskom kavezu, a tijekom noći oduzimana mu je odjeća "zbog straha da ne počini samoubojstvo", iako nikada nije rekao da se namjerava ubiti.