Foto: AFP

NJEMAČKI ustavni sud jučer je presudio da je izborni zakon kojim se određuju pravila za parlamentarne izbore - protuustavan. Problem je složena regulativa koja stvara apsurdne rezultate.

To ujedno znači kako je Njemačka ostala bez važećeg izbornog zakona samo godinu dana prije izbora, pa se zastupnici sad moraju ekspresno dogovoriti o novom zakonu i to u vrijeme kada su sve stranke već počele razmišljati o predizbornoj kampanji. Po nekim osnovnim načelima, teži se tome da o izbornom zakonu postoji konsenzus svih parlamentarnih stranaka, ali zbog često potpuno suprotnih stavova i brojnih finesa njemačkog izbornog zakona, to izgleda kao nemoguća misija.

Često ni Nijemci ne shvaćaju svoj izborni sustav

Njemački izborni zakon dosad je bio vrlo kompliciran. Svaki je birač imao dva glasa, a broj zastupnika koji se bira za saziv parlamenta nije bio unaprijed određen, već je varirao ovisno o tome kako su raspoređivani glasovi birača. Njemačka je koristila mješoviti izborni sustav, pa je kombinacija razmjernog i većinskog principa često dovodila do nepotrebnih komplikacija.

Često ni sami Nijemci ne razumiju ovaj sustav, iako je njegova osnovna premisa jednostavna. Jednim glasom biraju predstavnika lokalne izborne jedinice, kojeg biraju prema većinskom izbornom modelu, a drugim glasom biraju stranku, prema načelu razmjernog sustava na razini države.

Ponekad se više isplati osvojiti manje glasova

Tu počinje komplikacija, jer se na temelju dvostrukog glasa može dobiti puno više "pobjednika" i zastupnika u Bundestagu. Ako se građanima sviđa neki zastupnik, ali njegova stranka ne dobije dovoljnu podršku, onda će u Bundestag ući pobjednik izbornih jedinica uz onoliko zastupnika koliko je stranka osvojila glasova, objašnjava Deutsche Welle. Taj višak se pak zove "prekobrojni mandat" i sam po sebi već stvara dovoljno problema.

Ponajprije zbog činjenice da takav zakon omogućava neravnomjerno predstavljanje saveznih država u parlamentu. S obzirom da je postavljen maksimalan broj zastupnika, može se dogoditi da neka stranka koja je osvojila višak mjesta u parlamentu to mora "kompenzirati" u nekoj drugoj saveznoj državi gdje će izgubiti dio mandata. Tad, kako podsjeća DW, može doći do apsurda gdje bi neke stranke dobile više zastupnika da su dobile manje glasova birača, kao što se dogodilo na ponovljenim izborima u Dresdenu 2009. godine.

Šanse nisu jednake za sve

To često zna postati i svjesna strategija političara, prije svega velikih stranaka. CDU Angele Merkel upravo je na takav način 2009. godine dobio izbore, zbog čega ova stranke nije htjela mijenjati izborni zakon. Sad će ipak morati to napraviti, jer je Ustavni sud zaključio da "se njima krše ustavne odredbe o jednakosti šanse za sve stranke na izborima", prenosi Der Spiegel.

Jasno je samo kako je pred Nijemcima vruća politička jesen u kojoj će se stranke natjecati da u izborni zakon proguraju svoj model. male stranke će htjeti izjednačiti oba načina glasanja, velike će htjeti samo minimalne izmjene, a ustavni sud će tražiti limitiranje broja "prekobrojnih" u parlamentu. Drugim riječima, njemačke stranke imat će svojevrsne izbore prije izbora.