Davor Domazet Lošo tek 91. napustio JNA jer je čekao da mu u Beogradu izrade zubnu protezu
Screenshot: HRT
U DANAŠNJOJ emisiji Nedjeljom u 2 gost kod Aleksandra Stankovića bio je umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo. Domazet Lošo se kod Stankovića osvrnuo na svoj život, školovanje u jugoslavenskim ratnim školama te na svoju ulogu u Domovinskom ratu.
Komentirao je i slučaju Špegelj. Domazet je kazao kako nije postojao nikakav "plan Špegelj".
"Pisao sam o tome u nekoliko svojih knjiga. Vojnom vrhu Jugoslavije trebao je legalitet za napad vojske na vojarne u Hrvatskoj. Špegelju je postavljena zamka", naglasio je.
Čekao na zubnu protezu
Na pitanje o tome zašto je do zadnjega dana bio u JNA-u, Domazet Lošo je odgovorio kako je tek 1991. godine napustio JNA jer je čekao da mu u Beogradu izrade zubnu protezu.
Osvrnuo se i na situaciju kada je 1991. godine nakon napada na Banske dvore pao u nemilost predsjednika Tuđmana. Domazet je tada bio optužen da je znao da će se taj napad dogoditi.
No, i po tom pitanju je istaknuo kako je njegova diskreditacija bila dio plana složenog u Beogradu.
"Kada nisu uspjeli u 14 dana okupirati Hrvatsku, trebalo je prijeći na otvorenu agresiju. Međutim u to vrijeme Tuđman pobjeđuje na diplomatskom području. U vojnom vrhu je došlo do prijepora. I tog 7. svibnja je bio sastanak vojnog vrha u Beogradu za koji su pripremili šampanjac jer su očekivali da će Tuđman biti ubijen. Kad im to nije uspjelo, morali su se usredotočiti na nešto drugo, a to sam bio ja. Za njih sam bio preopasan jer sam puno toga znao. A i u HDZ-u je bilo onih koji su priželjkivali moju diskreditaciju", kazao je Domazet Lošo.
Nakon godine dana nemilosti, Tuđman ga angažira za čelnu poziciju u Oluji i Bljesku.
Oluja - čin dobra
Za Domazeta je Oluja bila čin dobra.
"Ostavili smo četiri puta otvorena za siguran izlazak onih koji su željeli otići. Jedan od važnijih ciljeva naših planova je bio kako sačuvati srpske živote. Hrvatska vojska je jedina u povijesti ratovanja koja je spriječila genocid", kazao je.
Umirovljeni admiral smatra kako bi se Oluja trebala slaviti pod geslom "Oluja - čin dobra", a mimohod je definirao kao vojnu kazališnu predstavu na otvorenom.
Obljetnica Oluje obavezno u Kninu
"Ona može biti prikazana dogodine na Dan Oružanih snaga", istaknuo je.
"Nedvojbeno je da se obljetnica Oluje mora slaviti u Kninu, ondje gdje je sve počelo i gdje je završilo", rekao je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati