Gov.hr: Veliki prvi korak, ali stoji na klimavim nogama
Screenshot: gov.hr
DOŠAO je i taj datum, deseti dan šestog mjeseca i prema proročanstvu nam se ukazao portal gov.hr, koji će povesti ovaj napaćeni narod u svijetlu tehnološku budućnost. I znate što - kao što Ameri kažu, it better be!
Oni koji očekuju pljuckanje po sustavu će se malo razočarati, mislim da je projekt e-Građani u principu (iako izvedba uvijek može biti bolja) Dobra Stvar koju treba dalje razvijati. Također, ovaj post će definitivno ići u razne digresije, be warned.
Ne slažem se s kolegama koji kao negativnu stvar spominju da je web kopija onog kojeg je pokrenula vlada Velike Britanije - gov.uk - iz jednostavnog razloga kojeg često spominjem: da nema potrebe izmišljati toplu vodu jer naše potrebe nisu ni nove ni dovoljno značajne da zahtijevaju neki poseban razvoj. Živjeti u državici koja ima stanovnika kao oveći bjelosvjetski gradići ima i svojih prednosti što se infrastrukture tiče. Umjesto toga, kamo sreće da se kopiralo još više i kompletnije. Da je gov.uk osim što je otvorenog koda konstruiran tako da se i njegovi podaci (tekstovi stranica) mogu lako preuzeti i prilagođavati, bilo bi idealno uzeti sve, prevesti i promijeniti boje.
Kad smo kod boja, mogu predložiti viđenje iz kristalne kugle da će kad HDZ dođe nazad na vlast nastati novi ogroman i skupi projekt koji će efektivno samo promijeniti boju na plavu.
Ovako, imamo novi projekt, kojeg je unatoč stalnom gnjavljenju različitih udruga i slučajnih promicatelja otvorenih sustava ("slobodnih gnjavatora") država uspjela implementirati većim dijelom na ASP.Netu i time "promašila ceo fudbal". Nekima "tamo gore" još uvijek ne dolazi do svijesti da ih se o otvorenim platformama gnjavi i zato da se bar malo začepi ta rupa kroz koju novac iz proračuna (koji je već sam po sebi posuđen) curi van na skupe licence i održavanje umjesto da se "obrće" unutar države.
Nazadna centralizacija
Danas sam bio na odličnom predavanju kolege Ratka Mutavdžića (koji je inače tradicionalni Microsoftaš ali zna o čemu priča) o otvorenim podacima (primjer: data.zagreb.hr je tek naznaka smjera u kojem treba ići), na kojem je iznio primjer iz Češke. Tamo je njihov ekvivalent FINA-e ili APIS-a bio u istoj situaciji da je trebao povezati i digitalizirati državnu upravu, ali su problem riješili radikalno drugačije: umjesto da su napravili jedini centralni portal kao kod nas, oni su napravili API-e (vjerojatno Web servise) pomoću kojih drugi mogu izraditi sučelje za pristup. Time je država automatski potakla nastajanje i poslovanje 40-tak tvrtki koje su se specijalizirale da od danih API-a naprave što bolje sučelje građanima. Među tako nastalim rješenjima ima dakako i besplatnih (državne stvari kao što je ova trebaju biti besplatne, jer imamo poreze da to plaćamo), ali ima i savršenih, "svemirski dobrih" rješenja koje rade daleko više nego što bi ikakva državna aplikacija to radila. To se zove poticanje poduzetništva a ne šepurenje političara koje se pod tom naljepnicom prodaje kod nas.
Ne jako često, ali periodički, imam rasprave sa svojim tatom o stanju u državi, politici i slično, i barem u jednoj stvari je vidljivo veliko neslaganje: on je odrastao u državi i misli da je to tako prirodno, u kojoj je svrha države uglavnom da "zaposli ljude". Bilo to u brodogradilištu koje treba subvencionirati ili na šalterima - to je za njega "to". S druge strane, ja bi da država stvori okruženje u kojoj privatnici zapošljavaju - što je njemu ok ali "ne tako dobro".
Razmislite si sada o različitosti ovih pristupa u "kreiranju poslova" između dva opisana slučaja.
Za naš gov.hr su najavljeni API-i, što daje nadu da će možda doći do sličnog razvoja događaja, no može nastati problem ako su API-i "građani drugog reda", odnosno ako su nakalemljeni na već gotov sustav umjesto da front-end koristi upravo njih za svoj rad, čime bi se forsiralo da su API-i kompletni i održavani.
Nedovoljna informatiziranost
Novi portal ima problema s predstavljanjem informacija korisnicima ("usability"). Probajte na njemu recimo naći koliki je PDV. Najpribližnije tome je stranica Porezi i prijava poreza ali na njoj svejedno nema iznosa PDV-a. S druge strane, ovako to izgleda na gov.uk.
Iako je portal veliki prvi korak, vidljivo je da on stoji na vrlo klimavim nogama što se tiče konkretnih stvari koje se na njemu mogu napraviti. Za ogromnu većinu stvari portal samo navodi koje papire je potrebno odnijeti kamo - što je super jer do sada nismo imali ni to. Javna tajna je da čak i "moderne" usluge kao HITRO.hr i unificirani šalter Zagrebačkog Holdinga u Vukovarskoj ne rade ništa konkretno "digitalno" nego su u principu "kurirske službe" koje umjesto građana prebacuju papire. Opet, do sada nismo imali ni to ali takve stvari samo pokazuju prilike i područja u kojima se mogu provesti poboljšanja.
Primjer #1: Ogromna je razlika u korisnosti između informacija i usluga gov.uk za otvaranje biznisa i onog našeg. Kod nas su navodno "važne" stvari izbor imena tvrtke, uvjeti za obavljanje djelatnosti i papirologija koju se treba predati, a u Britaniji razvoj ideje, istraživanje tržišta, pronalaženje partnera i sirovina, te financiranje biznisa. Zaključite sami.
Primjer #2: u Britaniji je moguće preko Interneta napraviti, obnoviti i izmijeniti posebnu dozvolu za parkiranje za invalide. Kod nas možete samo saznati informacije o tome gdje dalje trebate fizički ići da bi nešto napravili s registracijama vozila, dobiti linkove na cjenike cestarina i slično. O invalidima ni traga. Ponovno, bolje išta nego ništa - barem je sve na jednom mjestu.
Primjer #3: Stranica za traženje posla na gov.uk linka na usluge koje su ekvivalent našeg moj-posao.net, tj. usluge koje spajaju poslodavce i radnike, dok se kod nas nalaze servisne informacije koje su doduše ponešto korisne ali u principu su "feel-good" a bez zapravo korisnog sadržaja koji zanima one koji dolaze na tu stranicu: kako da nađu posao, što prije. S obzirom na okolnosti, mislim da bi kod nas na ovoj stranici trebalo pisati opsežno i o emigraciji "trbuhom za kruhom."
Ima toga još, za svaki segment se može naći dosta mjesta za poboljšanja.
Možda najveća razlika u pristupu se vidi u tome što svaka stranica na gov.uk sa konkretnim sadržajem ima link "Is there anything wrong with this page?" i datum zadnjeg ažuriranja stranice, a navedeni link omogućava da korisnici sami upišu i opišu informacije koje fale. Kod nas, nikog nije briga. Portal se zbog toga lako može pretvoriti u larpurlartističku vježbu - "imamo portal da bi imali portal".
Nadam se da je cijela vertikala odgovornih za ovaj portal (počevši s politikom jer nitko u APIS-u i FINA-i neće prstom mrdnuti dok im se ne kaže, lanac naređivanja je čvrst) svjesna da 90% posla za njih tek počinje. Sve te informacije je potrebno ne samo održavati svježima (nadam se da imaju back-end koji povezuje informacije s njihovim izvorima, zakonima i slično - ali znam da nemaju), nego aktivno raditi da se sve one stranice u kojima lijepim književnim jezikom piše gdje građani trebaju odšetati sa svojim isprintanim elektroničkim matičnim dokumentom zamijene s aktivnom Internetskom uslugom koja će činiti da nema potrebe da takav dokument građani ikada u svom životu vide. Umjesto toga, naša država je za naš portal dizajnirala font.
Desetljeća pravne prakse
Za ogroman dio razloga zašto se neki proces kod nas ne može obaviti "digitalno" je kriv zakonodavac, jer postoji brdo birokratskih propisa kako se određeni postupci provode. Ako je za neki postupak potrebno donijeti "rodni list", onda građanin treba donijeti "rodni list" sve dok je taj propis na snazi. Naravno, takve propise donose ljudi koji nemaju pojma što je sve danas moguće napraviti tehnologijom i sretni smo što se ne moramo potpisivati guščjim perom.
Jedan od mogućih poteza koji bi razriješio veliku količinu problema (ne sve) bi bio da se jednostavno proglasi da dokumenti kao "rodni list" mogu biti i u elektroničkom obliku (poželjno s elektroničkim potpisom) a "donijeti" može značiti "prenijeti Internetom" (čak mislim da je ovo netko ili pokušao već napraviti ili napravio, ali kao da je praksa malo zamrla…)
Drugi razlog je što, naravno, treba zaposliti sve te ljude koji primaju papire i pretipkavaju u računalo…
Umjetnost suradnje
Sljedeći važni dio portala gov.hr su "pretinci" za komunikaciju s građanima. Oni rade otprilike kako bi trebali i nema puno problema. Ono što me osobno čini sretnim je što izgleda da konačno vidimo naznake komunikacije i suradnje između različitih organizacija državne uprave.
Bez obzira što većina portala nije napravljena na otvorenim tehnologijama, sama činjenica da razni organi vlasti i državne organizacije komuniciraju je toliko značajna da je to nešto fantastično. Vidljivo je da su različite komponente projekta "e-Građani" rađeni na različitim serverskim tehnologijama (ASP.Net, PHP, itd.) i kroz ovakve projekte FINA i APIS konačno dobijaju iskustvo u stvaranju i održavanju interoperabilnosti, što im žalosno mnogo treba.
Kratak benchmark brzine weba pokazuje žalosno male performanse, negdje u rangu onog što sam radio na Raspberry Pi-u, pa ako ovo čita netko tko je za to zainteresiran, na sljedećim DORS-ima imam besplatnu radionicu o optimizaciji servera, pa dođite.
Stabilnost sustava je danas, na dan launcha, također bila ne baš sjajna. Meni i nekoliko kolega koji su se o tome očitovali na Facebooku po nekoliko puta tijekom dana usluge nisu bile dostupne. Kao što zimske službe iznenadi snijeg, APIS izgleda iznenadi Internet.
True story: jedan frend koji inače radi u dobroj privatnoj tvrtki se više-manje "iz štosa" otišao javiti na natječaj za posao APIS-a. S obzirom na to što on radi, vjerojatno bi u APIS-u radio na nekom dijelu gov.hr-a odnosno e-Građana. Međutim, kad je čuo kolika je plaća se nasmijao i otišao. Tolika je razlika u plaći informatičara koji znaju svoj posao u privatnim i državnim firmama.
No ne bi se previše zamarao tim početnim boljkama, release early, release often je metodologija kojoj treba težiti.
Sve u svemu, vrlo dobar (4) početak, samo obavezno treba nastaviti, i to hitno!
Ivan Voras, hrblog.ivoras.net
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati