Foto: Damir Krajač/Cropix

DO KRAJA godine Hrvatskoj je na raspolaganju nešto više od pola milijarde eura iz europskih fondova. Iduće godine taj iznos povećava se na nešto više od milijardu eura. Hoćemo li i na što uspjeti potrošiti ta sredstva? "Radimo užurbano kako bi uspjeli povući najveći dio novca od tih 655 milijuna eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju do kraja godine", kaže ministar regionalnog razvoja Branko Grčić.

"U ovoj godini mi ćemo, nadam se, povući negdje oko 150 milijuna eura iz strukturnih fondova, no ne smijemo zaboraviti oko 220 milijuna eura koje ćemo ove godine ugovoriti kroz IPA program, odnosno pretpristupne fondove koji u Hrvatskoj traju sve do 2016. godine. Dakle, potencijal je uistinu veliki, a mi užurbano radimo na pripremi projekata kako bi što veći dio novca zaista i povukli", navodi.

Dio novca namijenjen je za jačanje likvidnosti. Što se tiče informacije da bi zbog povećanog deficita, ulaskom u Uniju mogli ostati bez sredstava iz EU fondova, ministar tvrdi da se ove godine to sigurno neće dogoditi: "S obzirom da Vlada provodi fiskalnu konsolidaciju, nadam se da ćemo već u 2014. i 2015. ispuniti kriterije fiskalnog pakta i da ćemo deficit svesti ispod 3 posto BDP-a i nadam se da ćemo izbjeći bilo kakve penalizacije, pa i kroz mogućnost ustezanja strukturnih fondova".

Od iduće godine europska financijska injekcija dosegnut će nešto više od milijardu eura. I na tome se radi punom parom, kaže Grčić. Do kraja godine planira se ugovoriti sedam velikih projekata, u vrijednosti iznad 10 milijuna eura. "Od čega su 4 u području vodoopskrbe za Osijek, Poreč, Čakovec i Vukovar. U pripremi je i projekt za Vodice. Tu su dionice pruga Dugo Selo-Križevci, regionalna pruga Gradec-Sveti Ivan Žabno, tu je i Podsused-Samobor. Dakle, sve redom potpuno pripremljeni projekti osim projekta Dugo Selo-Križevci kojeg ćemo, nadam se, uspjeti potpuno pripremiti do kraja 2013. godine".

Uz navedene projekte, tu je i projekt opremanja znanstveno tehničkog laboratorija riječkog Sveučilišta, koji bi rad ove institucije trebao podići na višu razinu, smatra Grčić. Pruga Vinkovci - Tovarnik, jedan je od projekata koji su financirani i dovršeni zahvaljujući pretpristupnim fondovima. "Tu je, recimo, odlagalište otpada Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji; vodoopskrbni sustav za Karlovac, Slavonski Brod, Sisak, Drniš, Knin. To su mahom projekti koji su već realizirani ili još uvijek traje realizacija. Riječ je zaista o vrlo vrijedim projektima".

U zadnjih nekoliko mjeseci ugovorena je priprema projektne dokumentacije za kompletan željeznički pravac između Rijeke i mađarske granice te niz dionica na granici sa Srbijom na Koridoru 10. "Ta priprema će, na žalost, trajati najmanje 3 godine i neka nova Vlada će imati potpuno spremne projekte da povuče gotovo 2 milijarde eura vrijednosti fondova upravo za obnovu hrvatskih pružnih pravaca".

Opsežan je to i kompliciran posao, koji je mogla i trebala odraditi prošla vlada, žali se Grčić. Pitali smo ga ima li u europskim fondovima mjesta i za davno propali, skupi projekt Sveučilišne bolnice u Zagrebu. "Da, ali pod pretpostavkom da se tu zaista razradi neki kvalitetan projekt. Spominjao se projekt tehnopolisa, dakle prostora u kojem bi bio tehnološki park koji bi objedinio i znanost i kompanije koje bi bile bazirane na visokim tehnologijama. Nadam se da će se u ovim godinama koje su pred nama netko u Gradu Zagrebu doista ozbiljno uhvatiti tog posla, pripremiti projekt i kandidirati ga za financiranje iz europskih fondova".