HND: Zakon o sramoćenju kao da je iz Sjeverne Koreje; Ministri: Sramoćenje treba izbaciti iz zakona
Foto: Hina
NAKON slučaja novinarke Slavice Lukić, novinari su uoči sjednice Vlade pitali ministre treba li "sramoćenje" izbaciti iz Kaznenog zakona.
"Kad se dogodi ovakav skandal, onda tek čovjek vidi kakve se tu nelogičnosti i apsurdi skrivaju. Dakle, apsolutno da", rekla je prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić
I ministar zdravlja Rajko Ostojić je za ukidanje sramoćenja, kao i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
"Treba voditi računa o slobodi javne riječi", izjavio je Zmajlović.
Ministar branitelja Predrag Matić tek je kratko rekao da se i on slaže s izbacivanjem 'sramoćenja' iz Kaznenog zakona.
Josipović: Ne smije se dogoditi da propis zapriječi slobodu javne riječi
Predsjednik Ivo Josipović rekao je danas, komentirajući prijedlog o ukidanju odredbe Kaznenog zakona o sramoćenju potaknut slučajem novinarke Slavice Lukić, kako se ne smije dogoditi da bilo koji propis ili praksa sudova zapriječi slobodu javne riječi.
"Malo mi je nezgodno govoriti o tome jer je predmet u tijeku, no očito ako imamo slučajeve u kojima je zakon primijenjen na način koji, kažu i pisci, nije mišljen, treba o tome razmišljati, nikako se ne smije dogoditi da bilo koji propis ili praska sudova zapriječi slobodu javne riječi", izjavio je Josipović.
Josipović smatra da bi možda valjalo pričekati odluku višeg suda da se vidi je li riječ o propisu koji se krivo razumije i primjenjuje, ili je riječ o pogrešnoj odluci. U svakom slučaju ako ne ide kroz sudsku praksu i ako sudska praksa bude čitala zakon onako kako ga izgleda sada čita, onda treba razmisliti o promjeni propisa, ustvrdio je hrvatski predsjednik uoči proslave 60. obljetnice Hrvatske glazbene mladeži u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Zakon po mjeri režima Sjeverne Koreje
Predsjednik Zbora istraživačkih novinara HND-a Hrvoje Zovko rekao je na konferenciji za novinare da ta odredba znači smrt za novinarstvo, posebno istraživačko i da je se ne bi posramila ni Sjeverna Koreja.
"Sjevernokorejski režim bio bi oduševljen s ovakvom stvari", kazao je Zovko.
Upozorio je da bi se novinarima zbog takve odredbe nakon svake priče o netransparentnom trošenju milijunskih iznosa iz proračuna, tajkunsko-političkim spregama i građevinskoj mafiji razotkrivene osobe mogle osvećivati.
Po njegovom mišljenju ta zakonska odredba, koja je uvedena u Kazneni zakon u listopadu 2011., kao da je pisana za političare, posebno korumpirane, krim milje i razne tajkune, koji kad nanjuše krv mogu novinare zasuti s desecima tužbi.
Udruge su iznijele podatak po kojem postoje već 42 tužbe zbog sramoćenja.
Da Hrvatska bez izbacivanja te odredbe više neće imati novinarstvo smatra i predsjednik HND-a Zdenko Duka. Podsjetio je da je Vladimir Šeks prilikom donošenja izmjena Kaznenog zakona rekao da dijelu medija više neće biti moguće sramoćenje političara, što Duka smatra napadom na istraživačko i kritičko novinarstvo.
Nova sudačka zvijezda
Nepravomoćnu presudu protiv Slavice Lukić donio je sudac zagrebačkog općinskog Kaznenog suda Marko Benčić, a Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava smatra da je stvorena nova "sudačka zvijezda na hrvatski način".
"Kad pogledamo presude suca Benčića vidjet ćemo da on, ne samo da ne zna što je javni interes, nego 'vrlo čudno' tumači slobodu mišljenja i izražavanja jer je naložio psihijatrijsko vještačenje za aktivistu Tončija Majića", kazala je Sarnavka.
Slavica Lukić, koja je potpredsjednica HND-a, nada se da su svi shvatili da je presuda protiv nje samo povod da se upozori i pozove zakonodavnu vlast da izmijeni jednu krajnje represivnu odredbu o sramoćenju.
Ta je odredba, smatra, Lukić, ostavila ogroman prostor sudovima da procjenjuju što je to javni interes.
Lukić se nada također da će prijedlog ministrice kulture Andreje Zlatar Violić da se ukloni ta zakonska odredba iz Kaznenog zakona, naići na dobar odjek u vladi i da neće postati predmet unutarkoalicijskog prepucavanja.
Zamjenica izvršnog direktora GONG-a Jelena Berković rekla je da se presudom šalje vrlo loša poruka jer govori da je istraživačko novinarstvo otegotna okolnost.
Upozorila je i na dodatni apsurd postane li presuda pravomoćna jer Lukić više ne bi mogla imati potvrdu o nekažnjavanju.
S obzirom da je izmjena Kaznenog zakona predviđena za drugi kvartal ove godine, Berković vidi kao savršenu priliku da se sada izvrši ono na što novinarska struka upozorava od početka rasprave o takvom oblikom gonjenja, koje se prvenstveno trebalo odnositi na zaštitu privatnog obiteljskog života.
Situacija u kojoj je presudom zaštićena čast jedne tvrtke je uistinu apsurdna, zaključila je Berković.
HND i Vijeće za medije: Izbacite sramoćenje iz zakona
Podsjetimo, HND je zatražio da se djelo sramoćenja izbaci iz zakona, a novi povod za to je nepravomoćna presuda iz ožujka novinarki Slavici Lukić zbog slučaja Medikol.
Izbacivanje članka 148. iz Kaznenog zakona zatražilo je danas i Hrvatsko vijeće za medije, u priopćenju kojeg potpisuju Zdravko Milinović i Ana Raić Knežević. Presuda protiv novinarke Lukić, smatra Hrvatsko vijeće za medije, mogla bi postati presedan koji će značiti potpuno zatiranje medijskih sloboda u Hrvatskoj.
"Objavljivanje istine, uz poštivanje usvojenih publicističkih načela hrvatskih medija, smisao je novinarskog rada zbog čega ne smije postojati ovakva zakonska mogućnost da ih se neosnovano kažnjava. Stoga i Hrvatsko vijeće za medije od Vlade i Sabora traži brisanje odredbe 'sramoćenja' iz Kaznenog zakona", stoji u priopćenju Vijeća za medije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati