Foto: Hina

IMUNOLOŠKI ZAVOD, odlukom Vlade, bit će preoblikovan u ustanovu za obavljanje zdravstvene djelatnosti čime ionako šuplji državni proračun dobiva još jednu rupu kroz koju će curiti novac.

U kakvom katastrofalnom stanju se ta tvrtka nalazi pokazuje i podatak su prihodi od prodaje njihovih proizvoda manji od troškova za zaposlene.

Prema izvješću za 2014. godinu, Imunološki zavod imao je prihode od prodaje u iznosu od 16,2 milijuna kuna, dok su istovremeno troškovi za 174 zaposlena iznosili 17,2 milijuna kuna. Gubitak je iznosio 22,6 milijuna kuna.

U posljednjih pet godina Zavod konstantno ima negativne rezultate, a zbog neulaganja izgubili su dio dozvola za proizvodnju, zbog čega su im ukupni prihodi pali s preko 90 milijuna koliko su iznosili 2010. godine, na oko 20 milijuna koliki su bili prošle godine.

Kako bi se obnovila proizvodnja država će morati uložiti oko 100 milijuna kuna, ali i pokriti dugove koje je Imunološki zavod nagomilao ranijih godina.

Obveze tvrtke prošle su godine iznosile preko 125 milijuna kuna, od čega 44 milijuna prema financijskim institucijama.

Kapital i rezerve Imunološkog zavoda u pet godina smanjeni su s 142 milijuna kuna na 77 milijuna, dok je imovina (aktiva) pala s 255 milijuna na 202 milijuna kuna.

Pad imovine, prema Institutu za javne financije, rezultat je smanjenja zaliha, kratkoročnih potraživanja i gotovine.

Država, koja je kao većinski vlasnik sa oko 74 posto dionica Imunološkog zavoda odgovorna za ovakvo katastrofalno stanje prošle godine donijela je odluku o privatizaciji, kojom se trebalo pronaći strateškog partnera i osigurati održivo poslovanje, uz zadržavanje kontrolnog paketa od 25+1 dionicu u vlasništvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U prvom krugu pismo namjere poslalo je osam zainteresiranih tvrtki, no zbog strogih uvjeta natječaja, svi ozbiljni kandidati na kraju su odustali.

Naime, država je zahtijevala da se u roku od godinu dana mora izvršiti ulaganja od oko 100 milijuna kuna u pogone za proizvodnju te ishoditi trajne dozvole za proizvodnju cjepiva te krvnih derivata i preparata.

Prema procjenama ulagača, taj rok je bio prekratak za tako zahtjevan posao, a bit će zanimljivo vidjeti koliko će državi trebati vremena da obnovi proizvodnju, nakon što Imunološki postane javna ustanova.