Foto: Facebook

U HRVATSKOJ je prikupljeno čak 87,91 posto potrebnih potpisa da bi se o europskoj građanskoj inicijativi za temeljni dohodak raspravljalo u Europskoj komisiji, objavljeno je na Facebook stranici Temeljni dohodak Hrvatska.

Hrvatska je tako sa 7912 skupljenih preuzela prvo mjesto na popisu zemalja uključenih u ovu inicijativu. Na drugom mjestu je Slovenija sa 5274 skupljenih potpisa (odnosno 87,90 posto), a treća je Belgija sa 6325 skupljenih potpisa (odnosno 38,33 posto).

Da bi se o inicijativi za temeljni dohodak raspravljalo na razini Europe, u Europskoj uniji potrebno je skupiti milijun potpisa do 14. siječnja 2014. godine. U Hrvatskoj se mora prikupiti najmanje 9000 potpisa.

Svim građanima 60 posto prosječne plaće

"Ovo nije još jedna u nizu beskorisnih online peticija, ovo je tzv. "europska građanska inicijativa", novi oblik direktne demokracije u Europskoj uniji putem kojeg građani mogu direktno predlagati zakone i glasovati online za propise i ideje koje podržavaju. Naša inicijativa za temeljni dohodak traži od Europske komisije da koordinira zemlje članice EU na našem putu od istraživanja prema uvođenju održivih modela temeljnog dohotka", poručuju iz inicijative za temeljni dohodak.

Cilj inicijative je natjerati zemlje EU da svojim građanima isplaćuju bezuvjetni temeljni dohodak. Radi se o mjesečnom iznosu kojeg bi država trebala isplaćivati svakom građaninu, te ga na taj način zaštititi od siromaštva i nezaposlenosti.

Temeljni dohodak zamišljen je da ga prima svako dijete i svaka odrasla osoba, bili oni radno sposobni ili ne, bez obzira na to jesu li siromašni ili ne. Temeljni dohodak trebao bi pokrivati sve osnovne životne potrebe građana: hranu, piće, krov nad glavom, režije, te odjeću i obuću. Predlaže se da temeljni dohodak iznosi 60 posto prosječne neto plaće u državi. Hrvatsku bi, dakle, temeljni dohodak koštao oko 97,2 milijardi kuna godišnje.

Odakle bi se financirao temeljni dohodak?

Ideja je da se temeljni dohodak dobrim dijelom financira iz sredstava prikupljenih od poreza. Ovo su samo neke od mjera koje predlaže inicijativa koja se zalaže za temeljni dohodak:

- povećanje PDV-a (koji zapravo funkcionira kao porez na potrošnju) uz istovremeno smanjenje ili ukidanje drugih poreza, npr. poreza na dohodak. Na taj način građane se ne oporezuje u trenutku zarađivanja, već u trenutku trošenja novca.
- porez posebno uveden za financiranje temeljnog dohotka
- porezi na dobit iz kapitala (npr. dionice)
- porez na druge, treće i ostale nekretnine (tj. one nekretnine koje građani ne koriste za življenje)
- novi porezi institucijama koje do sada nisu bile oporezivane, a koji neće utjecati na građane i tvrtke (npr. porez na financijske transakcije financijskim institucijama)
- uvođenje trošarina na nove skupine luksuznih proizvoda (razmislimo: u društvu koje se financira iz temeljnog dohotka, što sve postaje luksuz?)
- uvođenje trošarina na nove skupine po zdravlje štetnih proizvoda (koliko nas npr. košta liječenje pandemije zvane dijabetes i što ga uzrokuje? oporezujmo uzroke bolesti)