Ilustracija: Index

INSTITUT Ivo Pilar i Institut za javne financije proveli su istraživanje "Trendovi u kvaliteti života – Hrvatska: 2007. –2012.“, u okviru Europskog istraživanja o kvaliteti života.

U izvješću su navedeni trendovi i promjene u kvaliteti života hrvatskog stanovništva na temelju krugova istraživanja provedenih tijekom 2007. i 2012. To je razdoblje osobito zanimljivo zbog toga što obuhvaća početak globalne gospodarske krize te se u izvješću bilježi njezin učinak na društvo. Također se iznose podaci o indeksima kvalitete života prije integracije Hrvatske u EU 2013. godine.

Čak 30% ljudi teško podmiruje troškove

Životni standard u Hrvatskoj 2007. i 2012. bio je niži nego u EU28. Dok se raspoloživ prihod kućanstva u razmatranom razdoblju znatno smanjio, materijalna deprivacija i mogućnost izlaženja na kraj s troškovima nisu se promijenili. Oko 30 % osoba izjavilo je da je izlaženje na kraj s troškovima bilo teško ili iznimno teško. U tom smislu su starije osobe i osobe s nižim stupnjem obrazovanja i dalje najugroženije skupine, navodi se u istraživanju.

Vlasništvo nad nekretninama vrlo je uobičajeno u Hrvatskoj zbog raširene privatizacije stambenih prostora koji su prethodno bili u državnom vlasništvu početkom devedesetih godina prošloga stoljeća. Situacija u smislu smještajnog prostora i kvalitete stanovanja, osobito u ruralnim područjima, nepovoljnija je nego u mnogim zemljama EU-a, ali se u odnosu na 2007. godinu popravila.

Visoka stopa nezaposlenosti i prijevremene mirovine

Jedan je od najvećih problema hrvatskoga gospodarstva je visoka stopa nezaposlenosti, osobito mladih i starijih osoba. Broj umirovljenika veći je nego u EU28, a povećao se za 7,9 % od 2007. do 2012. Kako navode autori, to je posljedica prijevremenog umirovljenja koje se nije smatralo iznimkom već općim pravilom za umirovljenje.

Istraživanje je pokazalo da hrvatski radnici imaju dulje radno vrijeme od onih u EU-u. Njihov se osjećaj sigurnosti radnog mjesta smanjio u razdoblju 2007. – 2012. te su stoga tijekom 2012. godine radnici smatrali da postoji velika ili iznimno velika vjerojatnost da će u sljedećih šest mjeseci izgubiti posao. Dulje radno vrijeme u kombinaciji s osjećajem nesigurnosti može imati za posljedicu neravnotežu između poslovnog i privatnog života. Za radnike u Hrvatskoj postoji veća vjerojatnost da će iskusiti takve uvjete nego za radnike u ostalim europskim zemljama.

Usklađenost posla i privatnog života manja nego u EU

Usklađenost poslovnog i privatnog života definirana je kao stupanj do koje je pojedinac jednako uključen u svoju radnu ulogu i obiteljsku ulogu te stupanj do koje je jednako zadovoljan tim ulogama.

Istraživanja pokazuju da usklađenost poslovnog i privatnog života povećava kvalitetu života pojedinca.

Stanovnici Hrvatske su i 2007. i 2012. pokazivali veći stupanj nesklada u pogledu ravnoteže između poslovnog i privatnog života nego stanovnici u EU28 i EU12.

Stope za Hrvatsku bile su 75 % 2007. odnosno 76 % 2012. U pogledu teškoća u ispunjavanju obiteljskih dužnosti zbog vremena provedenog na poslu nije bilo značajnijih promjena u razdoblju između 2007. i 2012. Oko 20 % građana Hrvatske iskusilo je takve teškoće nekoliko puta tjedno, a njih 30 % nekoliko puta mjesečno.

Uzimajući u obzir dulje radno vrijeme radnika u Hrvatskoj, problemi u postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života čine se kao logična posljedica. Dulje radno vrijeme pridonosi razini nesklada koji je posljedica opterećenosti poslom.

Hrvati ne vjeruju nikome

U smislu kvalitete društva, građani Hrvatske imaju niske razine uzajamnog povjerenja kao i povjerenja u institucije.

Institucija prema kojoj gaje najmanje povjerenja jest pravni sustav, što može biti posljedica visoke percepcije korupcije u zemlji. Percipirana kvaliteta javnih službi poboljšala se od 2007. do 2012., no i dalje je ispod prosjeka EU28.

Građani Hrvatske imaju dojam kako postoji visoka razina napetosti između različitih društvenih skupina, osobito između siromašnih i bogatih osoba te uprave i radnika. Percipirana socijalna isključenost smanjila se između 2007. i 2012., no tijekom obiju godina bila je nešto veća od prosjeka EU28.



Percepcija o isključenosti među osobama s manjim prihodom, osobama nižeg stupnja obrazovanja i starijim osobama bila je mnogo izraženija tijekom 2007.nego tijekom 2012.; to je smanjenje jaza između različitih društvenih skupina u smislu osjećaja pripadnosti i povezanosti u okviru društva jedna od pozitivnih promjena u razmatranom razdoblju, navodi se u istraživanju.

Poboljšanje kod zdravstvenih usluga

U okviru percipirane kvalitete zdravlja i pristupa zdravstvenim uslugama bilježe se znatna poboljšanja između 2007. i 2012. Ta su poboljšanja bilo osobito izražena među najugroženijim skupinama: starijim osobama, skupinama s nižim prihodom i skupinama koje žive u ruralnim područjima. Jedan je od mogućih razloga tih poboljšanja uvođenje "e-zdravstva” tijekom 2011.

Subjektivno blagostanje stanovništva znatno se povećalo u razdoblju 2007. – 2012., osobito za osobe s nižim prihodima, osobe koje žive u ruralnim područjima, nezaposlene i umirovljene osobe. To se povećanje može razumjeti u kontekstu pozitivnih očekivanja u vezi s članstvom u EU-u, navode autori istraživanja.

10% građana nema ni za grijanje

Hrvatski su građani plaćanje odlazaka na odmor i zamjenu namještaja smatrali stavkama u okviru pokazatelja koje si najmanje mogu priuštiti, dok su se osnovne potrebe kao što su održavanje doma dovoljno toplim i konzumiranje odgovarajućih obroka smatrale relativnom pristupačnim. Istraživanje pokazuje da si gotovo 10 % ispitanika nije moglo priuštiti te osnovne potrepštine.

Udio osoba koje su odgovorile "Ne može si priuštiti"



Cjelokupno istraživanje možete pronaći na linku (.pdf)