Foto: FAH

ZASTUPNIK mađarske nacionalne manjine Šandor Juhas zauzeo se u četvrtak u Hrvatskom saboru da se spusti "cenzus" za primjenu manjinskog jezika i pisma, odnosno da pravo na ravnopravnu službenu upotrebu svog jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama gdje čine petinu (20 posto), umjesto sadašnje trećine stanovništva.

Mislim da je trećina "veliki broj", trebalo bi to smanjiti na 20 posto stanovništva, rekao je Juhas u saborskoj raspravi o izmjenama dvaju zakona koje bi trebale omogućiti raspuštanje predstavničkih tijela koja lokalnim statutima ne propišu dvojezičnost u sredinama u kojima neka manjina čini više od trećine od ukupnog broja stanovništva.

Juhas kao argument navodi kako, primjerice, u Baranji ima općina gdje Mađari čine 29, 30 posto. U matičnom uredu u Belom Manastiru radi devet ljudi, ni jedan Mađar, roditelji ne mogu djeci dati imena koje žele, jer matičar ne razumije mađarski, tvrdi zastupnik mađarske manjine.

Osvrčući se na taj prijedlog zastupnika Juhasa, HDSSB-ov Boro Grubišić upozorio je da bi nakon nekoliko godina moglo doći do novih zahtjeva i prijedloga.

Nakon nekoliko godina moglo bi doći do novog zahtjeva, jer bi onaj tko ima 18 posto rekao - "pa fali nam samo dva posto", rekao je HDSSB-ov zastupnik Grubišić.

Grubišić: Dvojezične ploče i u Beču

Juhasu je poručio da, možda, proba predložiti da u Beču na državnim i gradskim institucijama budu ploče na srpskom jeziku i ćirilici, jer tamo živi 200 tisuća Srba.

HDZ-ov zastupnik Davorin Mlakar ponovno je naglasio kako Vlada izmjene dvaju zakona predlaže samo da bi raspustila vukovarsko Gradsko vijeće, jer joj ne odgovaraju rezultati lokalnih izbora u tom gradu (gdje je HDZ pobijedio SDP).

Pozdravlja zaključak saborskog Odbora za Ustav da zakoni, umjesto po hitnom, u Sabor idu u prvo čitanje.

"Oduševljen sam kako hitni postupak ponekad može prijeći u prvo čitanje i to je za pohvaliti", rekao je zastupnik Mlakar.

Osvrnuo se i na stajalište Odbora da se zakon o službenoj uporabi jezika i pisma donosi dvotrećinskom većinom, a o lokalnoj samoupravi natpolovičnom.

"Držimo da je Odbor za Ustav pogriješio, predlažemo da se Sabor obrati Ustavnome sudu jer tvrdimo da oba ova zakona treba donijeti natpolovičnom većinom svih zastupnika", istaknuo je HDZ-ov Mlakar.

I Jadranka Kosor predlaže obraćanje Ustavnom sudu.

Mi smo u klubu (Kosor-HGS) konzultirali ustavno-pravne stručnjake, međutim, slažemo se da bi, ako postoji sumnja, trebalo pitati Ustavni sud, kaže Kosor.

Donošenje izmjena zakona dvotrećinskom većinom

I Grubišić problematizira zašto spomenuti zakoni ne idu u hitni postupak, nego u prvo čitanje To je, kaže, zato jer (vladajući) znaju da za mandata ovoga Sabora i aktualne Vlade to neće biti rješeno.

"Ukoliko se zakon o uporabi jezika i pisma može donijeti običnom većinom onda mislim da je dobro da Sabor zaduži Vladu da donese skroz novi zakon i propiše skroz nove uvjete uporabe jezika i pisma, (...) to ćemo vrlo rado napraviti. Prema tome i to može biti dio zaključka", odgovorio je ministar uprave Arsen Bauk.

Saborskim Zastupnicima odgovara da bi donošenje izmjena zakona dvotrećinskom većinom dalo priliku za širu raspravu o tome kako se danas, 12 godina nakon donošenja Ustavnog zakona i 15 od donošenja zakona o uporabi manjinskog jezika i pisma, u političkom sustavu vidi ta primjena. Osim toga, dodao je ministar Bauk, dvotrećinska većina daje rješenje koje je poslije teže osporavati.

HDZ-ov Zvonko Milas razumnim drži da se puna primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, odnosno ostvarenja prava na službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području grada Vukovara, odgodi do sljedećeg popisa stanovništva.

Ispolitizirano pitanje Vukovara

Time bi pokazali da suosjećamo s Vukovarcima i njihovim opravdanim zahtjevima te da razumijemo kako je zajedničkih život svih državljana bez obzira na nacionalnu pripadnost, ključni nacionalni interesi, rekao je Milas.

SDP-ov Damir Rimac ustvrdio je da je pitanje Vukovara i dvojezičnosti "apsolutno ispolitizirano od strane HDZ-a".

"Meni je sasvim razumljivo da je HDZ-u esencijalno potrebna radikalizacija političkih zbivanja u Vukovaru jer jedino na taj način može održavati javnost budnim", kazao je SDP-ov zastupnik.

U cjelodnevnoj raspravi u Hrvatskom saboru o spomenutim zakonima te o problematici postavljanja dvojezičnih ploča u Vukovaru i primjeni Ustavnog zakona o pravima manjina, otvarane su razne teme, poput one tko je bio u Domovinskom ratu ?

'Iskoristio' je to ministar Bauk pa se pohvalio da su članovi Vlade iz 2013. na ratištu proveli ukupno 4. 674 dana, što je, kako kaže, "dvostruko više od prošle Vlade".

Kada zbrojimo ministre Matića i Kotromanovića to je više od pola toga, komentirao je te brojke HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić.