Foto: HINA

UKRAJINSKA kriza, oko koje su sve vidljivije podjele između Zapada i Rusije, započela je krajem prošle godine u glavnom gradu Kijevu, da bi se potom proširila i na druge gradove Ukrajine, nakon što je vlada predsjednika Viktora Janukoviča odbila potpisati povijesni sporazum o jačanju odnosa s EU i okrenula se Rusiji, piše u četvrtak britanski list The Guardian.

21. studenoga 2013. deseci tisuća ljudi izašlo je na ulice nakon što je Janukovičeva vlada priopćila da odustaje od potpisivanja sporazuma s EU o pridruživanju i sporazuma o slobodnoj trgovini, odlučivši se za tješnje odnose Kijeva i Moskve.

"Prekida se proces priprema sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i Europske unije" kako bi se osigurala nacionalna sigurnost, obnovili gospodarski odnosi s Rusijom i pripremilo unutarnje tržište za ravnopravne odnose s EU-om, stoji u ukazu što ga je tada objavio premijer Mikola Azarov.

30. studenoga policija kreće u akciju suzbijanja prosvjeda i uhićuje 35 ljudi. Slike okrvavljenih prosvjednika koje su dohvatili policijske palice brzo su se proširile Ukrajinom i svijetom i potaknule javnost na potporu prosvjednicima pa se tako na prosvjedima 1. prosinca okupilo čak 300.000 ljudi. Bio je to najveći prosvjed u Kijevu od Narančaste revolucije 2004.

17. prosinca Vladimir Putin objavljuje da će Rusija kupiti obveznice ukrajinske vlade u vrijednosti 15 milijardi dolara i omogućiti Ukrajini znatno niže cijene za ruski plin. Putin i Janukovič tvrde da se time ukrajinska vlada nije obvezala da će se pridružiti sporazumu o slobodnoj trgovini koji promiče Rusija.

20. siječnja ukrajinski premijer podnosi ostavku i parlament poništava nove represivne zakone o pravu o prosvjedima koji su tjedan dana ranije izazvali oštru reakciju.

22. siječnja 2014. pogibaju prvi prosvjednici. Dvojicu prosvjednika su policajci ubili koristeći bojno streljivo, dok je treća osoba poginula u padu prilikom sukoba policije i demonstranata koji su čuvali barikade.

16. veljače oporbeni aktivisti okončali su okupaciju gradske vijećnice u Kijevu u zamjenu za oslobađanje 234 zatočenih prosvjednika, što je izgledalo kao napredak u rješavanju krize miroljubivim načinom.

18. veljače u okršajima smrtno stradava 25 ljudi, većinom prosvjednika, ali poginulih ima i u redovima policije. Stotine ljudi je ozlijeđeno. Nasilje je izbilo napadom prosvjednika na policijske kordone i paljenjem vatri ispred parlamenta koji je odugovlačio s izmjenom ustava o ograničavanju ovlasti predsjednika. Posebni policijski odredi za suzbijanje nereda odgovoraju žestokom akcijom kako bi uklonili prosvjednike s Trga nezavisnosti.