Foto: Hina

MINISTAR financija Boris Lalovac potvrdio je kako će rebalans proračuna najvjerojatnije biti najesen. Razgovore o tome s ostalim članovima Vlade Lalovac počinje voditi već ovoga tjedna. Od kolega ministara očekuje snažan otpor rezovima u resorima za koje odgovaraju.

"Očekujem otpor od svih ministara, ali vrlo je jasno da se Hrvatska mora prestati zaduživati. Moramo vidjeti koliko privreda može ostvariti prihoda da ne bude previše opterećena i prihodima prilagođavati rashode, a ne obrnuto kao što se do sada radilo", kaže Lalovac.

Jedan od razloga zbog kojih nam je rebalans potreban, ističe Lalovac, je i loša turistička sezona. Ministar financija prvi je priznao da je sezona podbacila i to, kako kaže, zbog lošeg vremena, ali i slabo vođene turističke politike.

"Kada gledamo brojke o fiskalizaciji, vidimo da se broj izdanih računa smanjio. Na nama je sada da analiziramo je li potrošnja lošija ili se opet otvorio dio sive ekonomije. Sve koji ne izdaju račune ćemo zatvarati; od Porezne uprave smo tražili da se ne ide u zatvaranje lokala zbog viška u blagajni, ali nećemo imati milosti prema onima koji ne izdaju račune", rekao je Lalovac u Dnevniku HRT-a.

Na udaru najveće plaće

U rebalansu neće biti linearnog smanjenja plaća javnih službenika, kaže Lalovac i otkriva gdje će se rezati.

"Dobili smo centralni obračun plaća i ja ću vrlo brzo izaći sa svima onima koji rade u javnom sektoru, a zarađuju više, reći ću dvostruko više od prosjeka Hrvatske, pa ćemo vidjeti ima li prostora što se tiče plaće.

Linearnog rezanja neće biti. Dobili smo centralni obračun plaće gdje se nalazi preko 215.000 javnih i državnih službenika. Meni je interesantno, ako je prosječna plaća u državi negdje oko 4,5-5 tisuća kuna, a realno ona manja u privredi oko tri do četiri tisuće, da vidimo tko zarađuje više od 10 tisuća kuna, koliko je takvih i ima li tu prostora da kažemo što je to i koliko koštaju javna i državna uprava. Dakle, ne govorimo više o linearnim rezanjima", rekao je Lalovac.

Takvih koji zarađuju više od 10.000 kuna mjesečno u javnom sektoru ima, kaže Lalovac, više od 20.000. No, to im je samo neto plaća; Lalovac je tražio podatke i koliko iznose drugi primici najbolje plaćenih ljudi u javnom sektoru, poput raznih dnevnica.

"Mi za plaće 250 tisuća zaposlenih u javnom sektoru trošimo 31 milijardu kuna. A za 1,2 milijuna umirovljenika trošimo 36 milijardi kuna. Dakle, 250 tisuća ljudi košta nas 31 milijardu, a 1,2 milijuna ljudi tek nešto više", kaže Lalovac.

"Porezi u Hrvatskoj su previsoki"

Iako je državna blagajna prazna, Lalovac ne želi odustati od ukidanja najveće stope poreza na dohodak. Smatra da su hrvatski građani previše opterećeni porezima i da se to mora promijeniti.

"Sve dosadašnje analize pokazuju da bi to mogao biti dobar instrument poticanja potrošnje i olakšavanja kućnog budžeta građana koji su nažalost visokim porezima u Hrvatskoj destimulirani da rade. Građanima želim poručiti da rade što više i da ih za to nećemo kažnjavati. Što više radite, manji će biti porezi", kaže Lalovac.

Osobnim bankrotom pomoći najugroženijima

Visoki porezi jedan su od razloga zbog kojih je u blokadi čak 320 tisuća hrvatskih građana. Ukupno građani duguju 28 milijardi kuna. No, više od pola tog duga - čak 14,5 milijardi - otpada na samo 2500 ljudi.

"Najveći dio građana, njih 150.000, dužno je ukupno pola milijarde kune. Ova struktura duga jasno pokazuje da se ne mogu svi dugovi rješavati na isti način. Mi moramo pomoći onim građanima koji su dužni pet do 10 tisuća kuna. To su ovih 150.000, a ne ovi zlatni dečki koji su u pepeo sprašili 14 milijardi", kaže Lalovac govoreći o uvođenju osobnog bankrota.

Objasnio je da uvođenje instituta osobnog bankrota traje zato što se unaprijed treba dobro pripremiti kako bi se izbjegle malverzacije kakve su isplivale na površinu u predstečajnim nagodbama. Građanin će sam odlučivati hoće li pokrenuti osobni bankrot, a država, kaže Lalovac, mora najprije ustanoviti imovinsko stanje dužnika, je li zaposlen ili je u mirovinskom sustavu, posjeduje li imovinu i inozemstvu...

"Ja sam već tražio provjeru imovine zaduženih građana putem OIB-a. Možda to sve malo duže traje, ali želimo uspostaviti sustav da pomognemo najugroženijoj vrsti građana", kaže Lalovac.