Foto: FAH

INSTITUT za javne financije izradio je analizu ostvarenja proračuna općina, gradova i županija u Hrvatskoj u 2014. godini. Cilj analize je, kako kažu, što jednostavnije predočiti osnovne podatke o ostvarenju proračuna hrvatskih lokalnih jedinica u 2014. godini. Autori rada, Katarina Ott i Mihaela Bronić iz spomenutog Instituta naglašavaju kako se čitatelji mogu upoznati s fiskalnim stanjem svojih lokalnih jedinica, a studija može poslužiti i kao podloga za analizu pri eventualnom odlučivanju o teritorijalnoj i fiskalnoj reorganizaciji države.

Velika razlika u prihodima po stanovniku između priobalnih općina i kontinenta

Tako, što se tiče općina,najveće prihode u 2014. godini po stanovniku imala je općina Vir sa 19,313 kuna. Slijedila je općina Funtana, dok je na trećem mjestu bila općina Šolta. Autorice studije zanimljivo su primijetile da od prvih dvadeset općina s najvišim prihodom po stanovniku, od 19.313 (Vir) do 8.239 kuna (Rogoznica), sve se, osim jedne, Plitvičkih Jezera,  nalaze uz more. Sa druge strane, od najsiromašnijih dvadesetak općina, s prihodom po stanovniku nižim od 1.000 kuna, ni jedna se ne nalazi uz more.

Što se tiče gradova, najviše prihode po stanovniku u 2014. godini imao je grad Novalja. Slijede ga Vis, Vrlika, Krk, Rovinj i Opatija. Dubrovnik se smjestio na desetom mjestu, odmah ispred Zagreba. I ovdje je zanimljivo primijetiti da od prvih dvadeset gradova s najvišim prihodom po stanovniku, od 11.659 kuna (Novalja) do 6.914 kuna (Crikvenica), svi se, osim Vrlike, Lipika i Zagreba, nalaze uz more. Sa druge strane, od najsiromašnijih gradova, s prihodom po stanovniku nižim od 2.000 kuna, ni jedan se ne nalazi uz more.

Brojne zanimljivosti

Studija nudi brojne zanimljivosti, poglavito kad je u pitanju nesrazmjer među hrvatskim gradovima i županijama. Tako su razlike u ukupnim prihodima općina su vrlo velike: od preko 60 milijuna kuna u Konavlima, Župi Dubrovačkoj i Matuljima, do 700.000 kuna u Zažablju, a ispod 2 milijuna kuna ukupnih prihoda ima čak 20 općina.

Nadalje, autorice studije upozoravaju na još neke nesrazmjere. Izuzme li se Grad Zagreb s ukupnim prihodima od 6,7 milijardi kuna, gradovi Split i Rijeka sa 729 i 673 milijuna kuna imaju sto puta veće prihode od gradova s najnižim ukupnim prihodima – Hrvatske Kostajnice, Komiže i Klanjca (svi po 7 milijuna kuna).

Cijelu studiju možete pogledati ovdje.